Ilijana Grgić

KOMENTAR: Slučajevi Merzel i Sabo: Od HDZ-a do SDP-a špranca je ista, samo se predznaci mijenjaju

Zoran Milanović zaludu ponavlja 'Mi smo drugačiji'.

Piše: Ilijana Grgić

'Imamo sredstva, a ne nemamo sredstva. Sad bi trebala stići sredstva iz Fondova EU, o ne, ipak smo pronašli nešto milijuna i to čak 100, u Nacionalnom fondu pri ministarstvu financija. Nešto se ukida, pa se na kraju ne ukida nego suspendira, ali ispada da se ni ne suspendira nego se samo uzima time-out, i na kraju, eto ipak se ide dalje. Naravno, govorimo o aktivnim mjerama za poticanje zapošljavanja, u koje se ovih dana zaplela Vlada.

Zoran Milanović, ne oprašta kada netko iz stranke kaže da je situacija u SDP-u kao u HDZ-ovu za Sanaderova doba, previše je tu sličnosti. Svoje premijersko 'poslanje' uspoređuje s utakmicom u kojoj se ''svaki njegov prekršaj tretira kao crveni karton, a druga strana igra rukama i nogama i svime čime može i dobije se samo žuti karton''.  Tu moram priznati da mi nije jasno tko je tu druga strana, jer ako je mislio na Tomislava Karamarka, taj se baš i ne trudi igrati neku zahtjevnu političku igru, više se tu radi o mlitavom vraćanju nabačene loptice. 

Sa svim ovim na kraju može biti jako zadovoljan Goran Beus Richembergh, jer eto, da on nije apelirao na Vladu da još jednom vidi ima li gdje još koja kuna koja bi se mogla iskoristiti za te mjere, inače ništa od rada za 1600 kuna.

 

Zanimljivo je i objašnjenje kako to da su se sad našao novac.

 

- Zato što je to kompliciran sustav, zato što neke države uspijevaju, a neke ne uspijevaju, zato što su ljudi našli način, jer neke države izvlače 20 posto, a neke 80 posto, i zato što smo već sada puno bliže ovima drugima, eto zato. Nema definitivnih odgovora, stalno tražite rješenje, ali imamo proceduru prekomjernog deficita, moramo određene redukcije napraviti i ako se s jedne strane nečega odričemo, uzimamo s druge strane. I u tome možemo biti više ili manje uspješni, ali smo uporni, a drugi neka kritiziraju i budu protiv svega, ne možeš biti protiv svega, rekao je Zoran Milanović i još jednom pokazao kako se može govoriti, a da se ništa ne kaže. Može se dogoditi da se u rebalansu reže 177 milijuna kuna za mjere aktivnog zapošljavanja da bi se na kraju pronašlo 100 milijuna, možda premijer može još malo poviknuti, negdje bi isplivali i onih 77 i što nas onda briga kad će doći sredstva iz EU fondova.

Upravo na ovom primjeru, a ima ih još, vladajuća garnitura pokazuje svu zbunjenost i nesnalaženje u političkom i svakom drugom vođenju ove države. Znam da Zoran Milanović ne voli uspoređivanja sa HDZ-om, pogotovo onim HDZ-om koji je vodio Ivo Sanader, ali što ja tu mogu kad pokazuje iste boljke.

I u eri vladavine Ive Sanadera, uvijek je premijer bio taj koji je nakon što su njegovi ministri rekli da nešto ne može, recimo: nema novaca za veće poticaje, nema novaca za dodatke na plaće, donosio spasonosno rješenje i na kraju rekao: ma može.

Zato Zoran Milanović, ne oprašta kada netko iz stranke kaže da je situacija u SDP-u kao u HDZ-ovu za Sanaderova doba, previše je tu sličnosti. Zato se trudi prikazati sebe kao osobu koja se silno trudi, ali je nitko ne razumije, zato svoje premijersko 'poslanje' uspoređuje s utakmicom u kojoj se ''svaki njegov prekršaj tretira kao crveni karton, a druga strana igra rukama i nogama i svime čime može i dobije se samo žuti karton''

Tu moram priznati da mi nije jasno tko je tu druga strana, jer ako je mislio na Tomislava Karamarka, taj se baš i ne trudi igrati neku zahtjevnu političku igru, više se tu radi o mlitavom vraćanju nabačene loptice. 

Zato je spreman na sebi svojstven način tumačiti statut stranke i sve uvjeravati da on eto ne može suspendirati Merzelicu i Sabu, iako članci 18 i  19. govore drugačije.

Zato je teško ovih dana naći SDP-ovca koji će javno imenom i prezimenom reći: Da, njih dvoje je trebalo suspendirati, ali će vam ti isti to prišapnuti samo u prolazu. Zato inače glasni Željko Jovanović u svojem osebujnom vokabularu nije mogao naći niti jednu riječ za komentare slučaja u kojem se našla sisačko moslavačka županica.

Onome tko sa strane gleda politička događanja jasno je jedino da je špranca ista - samo se predznaci mjenjaju.  

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

sdp, korupcija, željko sabo, mirela holy, zoran milanović