MISLAV MIHOLEK

PRESJEK: Ukrajinski strah od Rusa i njihove vojne sile itekako je utemeljen!

Ono što boli jest što su Ukrajinci poput Hrvata 1991. ostavljeni na milost i nemilost unutarnje agresije.

Piše: Mislav Miholek

U Europi i u Hrvatskoj, dio ekstremne desnice u Vladimiru Putinu vidi mesiju. Ovaj bivši KGB-ovski špijun, koji je djelovao u najgoroj komunističkoj europskoj despociji zvanoj Njemačka Demokratska Republika (pučki zvana Istočna Njemačka) i aktivno pomogao monstruoznoj istočnonjemačkoj tajnoj službi Stasi, junak je za mnoge mlade desne ekstremiste. Jer ako se čega lijevi i desni ekstremisti boje, onda je to pojam slobode.

Jer sloboda nalaže različitost, a različitost je opasna  za ograničene mozgove. Jer ograničen mozak ne shvaća da biti za nešto, zalagati se za neke stavove, ne znači biti automatski protiv nečega. Jedan od čestih pojmova u pavlovskoj misli je sloboda.

Često kada pišem navodim pojedine muzičke numere. Jedan od mojih dražih pjevača zasigurno je Tomislav Ivčić. Onako, jedan žustri hrvatski domoljub, pjesnik Dalmacije i ljubavi spram žena. Volim jako njegove albume s obradama talijanskih i francuskih pjesama. To su Talijanska ploča (1983.), Giro D'Italia (1984.) i Francuska  ploča (1985.).

Jedna od stvari koje su pogoršale ratno ludilo bila je ta što su njemački okupatori doveli zloglasnu Prvu kozačku diviziju sastavljenu od različitih ruskih elemenata koji su služili pod njemačkim zapovjedništvom. Dotični vojnici u službi Nijemaca sustavno su silovali, krali, uništavali i ubijali ljude


Na prvoj, Talijanskoj ploči, na mjestu A1 nalazi se pjesma talijanskog pjevača i skladatelja Fabrizia De Andréa, koja se naziva Andrea. Veliki radijski hit u Hrvatskoj i u Jugoslaviji. S time da pjesma ima specifičnu pozadinu. Riječ o hit-albumu Rimini iz 1978. Andrea iz pjesme je mladić koji je zaljubljen u drugoga mladića i to se dobro vidi iz stihova. Pokojni Ivčić i De André obožavali su žene. Ali tu je riječ o slobodi. O pogledu na Zapad. Kojem Italija i Hrvatska nesumnjivo pripadaju.

Sloboda donosi odgovornost. De André je bio slobodan čovjek (iako ga je u školi probao silovati njegov profesor isusovac, a kasnije ga otela mafija sa Sardinije), a Ivčić je zasigurno težio takvoj slobodi, da se bude slobodan u slobodnoj europskoj Hrvatskoj. Moji korijeni su u Podravini. Kraj je krvario u Drugom svjetskom ratu i poslije njega.

Jedna od stvari koje su pogoršale ratno ludilo bila je ta što su njemački okupatori doveli zloglasnu Prvu kozačku diviziju sastavljenu od različitih ruskih elemenata (pučki znanu kao i Čerkezi) koji su služili pod njemačkim zapovjedništvom. Dotični kozačko-ruski vojnici u službi Nijemaca sustavno su silovali, krali, uništavali i ubijali ljude širom Podravine i u dobrom dijelu Slavonije, i to u krajevima u kojima su ljudi uglavnom služili u Domobranstvu.

Ono što boli, da su Ukrajinci danas, iako mnogo veći od Hrvatske, jednako ostavljeni na milost i nemilost unutarnje agresije, kao što je 1991. bila Hrvatska

A od kraja 1944. u Podravinu su upadali i crvenoarmejci iz Mađarske koji su ponašali jednako ogavno kao i njihovi kolege u njemačkoj službi. Ne postoji gori vojnik od ruskoga. To mogu posvjedočiti i svi narodi Istočne Europe koji su 1945. našli u sovjetskim šapama, pogotovo masa silovanih Njemica, a i Mađari (1956.) te Česi i Slovaci (1968.) imali bi što ispričati kako se ponaša ruski vojnik kada se ga pusti s lanca.

Dakle, sasvim je razumno da Ukrajina drhti pred Rusijom i pred Rusima. Ono što boli, da su Ukrajinci danas, iako mnogo veći od Hrvatske, jednako ostavljeni na milost i nemilost unutarnje agresije, kao što je 1991. bila Hrvatska. Svijet samo nešto govori i lagano se prijeti Rusiji, ali ruski plin je jači od ukrajinskih života.

Nama samo ostaje na kraju da se zapitamo želimo živjeti u zemlji kakvu je priželjkivao Tomislav Ivčić ili pak želimo da Hrvatska bude despotska zemlja ruskoga tipa u kojima prava čovjeka malo znače, a nacionalni sport vojnika je silovanje nevinih žena.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

TOMISLAV IVČIĆ, KOZACI, rusija, strah, ukrajina, mislav miholek