Hrvatska

RIBARSTVO: Kakva je budućnost ribarske flote? Hoćemo li jesti domaću ribu?

Problem sa izlovom ribe u Jadranu prouzročili su prvenstveno talijanski ribari. Naime, u hrvatskoj plivaličarskoj floti su veliki i novi brodovi, dok je kočarska minorna u odnosu na talijansku.

Piše: PolitikaPlus

Danas je u Zadru održana konferencija za novinare na temu Kakva je budućnost hrvatske ribarske flote?  Hoćemo li jesti domaću ribu?  Konferencija za medije održana je uoči  održavanja  1. rasprave o ribarstvu – kao sastavnici HSS-ovog programa za poljoprivredu i selo „Obiteljska poljoprivreda za bolju i bogatiju Hrvatsku“ kojeg istog dana organizira HSS-ovo Ravnateljstvo za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj u mjestu Kali na otoku Ugljanu, središtu hrvatskog morskog ribarstva.

 

SDP-ova Vlada potpuno je nezainteresirana za upravljanje i zaštitu Hrvatskih nacionalnih interesa. Turizam i hrana, odnosno poljoprivreda, temelj su razvoja Hrvatske. Nesposobni SDP, turizam je potpuno predao u ruke interesnom lobiju, a za proizvodnju hrane jednostavno nisu zainteresirani.

 


Ribarstvo i akvakultura su od izuzetnog značaja, a ulaganja u taj važan sektor posljednjih godina praktički nije niti bilo. Prema navodima stručnjaka Hrvatska uopće nema ribarsku flotu. Problem sa izlovom ribe u Jadranu prouzročili su prvenstveno talijanski ribari. Naime, u hrvatskoj plivaličarskoj floti su veliki i novi brodovi, dok je kočarska minorna u odnosu na talijansku, a moramo imati na umu i da stranci ne mogu ulaziti u naše vode do 1. siječnja 2015. Što će biti poslije, nitko ne zna! Europska unija potiče smanjivanje broja brodova, odnosno ribarske flote. Takozvani ''scraping'' je mogućnost dobivanja sredstava za uništavanje broda ukoliko poduzetnik/ribar odlazi u mirovinu ili se prestaje baviti ovim poslom.

 

Hrvatska je za ovu namjenu od EU dobila 4,7 milijuna eura. Ribari kažu da je i to malo s obzirom na broj ljudi koji želi napustiti ovu djelatnost. Naime, brodovi kupljeni na kredit prije pet-šest godina danas se teško odnosno nikako ne mogu otplaćivati. Pravo na sredstva za ''scraping'' imamo do 2017. godine, pa HSS poziva da se dobro razradi model i dobro promisli koju vrstu ribolova moramo umanjiti, a sukladno Nacionalnom strateškom planu ribarstva.


Jedino u Jadranu nema prelova i to samo unutar hrvatskog obalnog područja. Stoga smo mišljenja da je akvakultura, a posebice marikultura, područje u koje Hrvatska mora ulagati. Ogledni primjer razvoja ovog sektora je i mjesto Kali na otoku Ugljanu koji su prema brojnim pokazateljima najbolji uzgajivači tune na svijetu, a Kali je ujedno i mjesto koje ima najveći dotok novca po glavi stanovnika na Mediteranu.


Upravo iz tog razloga HSS-ovo ravnateljstvo za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj održat će danas tamo 1. raspravu o ribarstvu – kao sastavnici HSS-ovog programa za poljoprivredu i selo „Obiteljska poljoprivreda za bolju i bogatiju Hrvatsku“.  Cilj rasprave je čuti ribare, uzgajivače tune i bijele ribe, koji je njihov ključ uspjeha, ali i koji su problemi s kojima se svakodnevno susreću te u suradnji s njima, kao i s lokalnim stanovništvom, ribarskim stručnjacima, članovima HSS-a i predstavnicima lokalne i regionalne samouprave utvrditi prijedloge za poboljšanje položaja ribara.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

more, kočarice, ribarstvo, riba