Mojbiz

IZGLEDI HRVATSKE: Svjetska banka preporuča: Koristite EU fondove, smanjite javnu upravu, režite subvencije...

'Restrukturiranje u Hrvatskoj, koja je već šestu godinu u recesiji od kritične je važnosti.'

Piše: PolitikaPlus/Hina

Izgledi Hrvatske da se vrati na predrecesijske stope rasta su vrlo mali zbog strukturnih problema hrvatskog gospodarstva te je stoga za ubrzavanje gospodarskog oporavka potrebno provesti mjere na prihodovnoj strani, kroz izmjene poreznog sustava i što veće korištenje fondova EU, ali još su važnije mjere za smanjenje proračunskih rashoda, poput svođenja javne uprave na pravu mjeru, poboljšanje učinkovitosti socijalnih izdataka te racionalizaciju subvencija, preporuke su Svjetske banke.

Svjetska banka predstavila je u utorak izvješće "Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast", koje se bavi ključnim preprekama u održavanju makroekonomske stabilnosti u Hrvatskoj te preporukama za postavljanje temelja za gospodarski oporavak.

Restrukturiranje u Hrvatskoj, koja je već šestu godinu u recesiji, prema riječima direktorice Svjetske banke za zemlje istočne Europe i Baltika Mamte Murthi, od kritične je važnosti, a trebala bi uključivati stabilizaciju javnih financija kroz fiskalnu prilagodbu od 4 posto BDP-a u srednjem roku.

Takva je prilagodba, ističe Murthi, izvediva, provele su je neke od najrazvijenijih članica EU i ne bi imala onakvu socijalnu cijenu, kakvu je imala fiskalna prilagodba primjerice u Grčkoj, u kojoj je prilagodba od 4 posto BDP-a morala biti provedena u jednoj godini.

Kako bi se taj cilj dostigao, Svjetska banka u izvješću predlaže niz konkretnih mjera i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna, no glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster ističe da su ključne prilagodbe na strani rashoda.

Na strani prihoda, kazala je, najveća šansa za Hrvatsku su fondovi EU, za čije je učinkovito korištenje potrebno stvoriti fiskalni prostor od 1,8 posto BDP-a godišnje radi poticanja njihove apsorpcije. Na drugom su mjestu zahvati u poreznom sustavu - uvođenje modernog oporezivanja nekretnina, što bi u srednjem roku prihode moglo povećati za 1,5 posto BDP-a, potom ukidanje većeg broja poreznih izuzeća, s učinkom od 1 posto BDP-a novih prihoda te na kraju jačanje Porezne uprave radi zaštite i širenja porezne osnovice.

Daleko veće zahvate Svjetska banka preporuča na rashodnoj strani proračuna, među kojima je svođenje javne uprave na pravu mjeru kroz niži trošak za plaće, teritorijalnu reorganizaciju, veće oslanjanje lokalnih samouprava na vlastite prihode, a ne transfere države, bolje kriterije uspostave i upravljanja državnih agencija i sl., a što bi rashode proračuna, prema izračunu Svjetske banka, moglo umanjiti za 2 posto BDP-a.

Za dodatnih 1 posto BDP-a rashodi bi se mogli smanjiti, drže u Svjetskoj banci, kroz mjere u zdravstvenom sustavu, poput konsolidacije mreže zdravstvenih usluga prema Nacionalnom planu, manje izuzeća od plaćanja participacije, jačanje ambulatnog liječenja i sl.

Među preporučenim zahvatima u mirovinskom sustavu su pak postupno povećanje stope izdvajanja za drugi stup, brže povećanje dobi za umirovljenje te stroži uvjeti za prijevremenu mirovinu, racionalizacija povlaštenih mirovina i dr., dok se u sustavu socijalne pomoći predlaže primjerice objedinjavanje kriterija za socijalnu pomoć temeljenih na imovinskom cenzusu te njihov jači nadzor.

Iz Svjetske banke preporučaju i racionalizaciju subvencija, posebice željeznici i poljoprivredi, s mogućom uštedom i do 1 posto BDP-a, a u čemu je velika uloga korištenja EU sredstava.

Predstavljanju izvješća nazočio je i ministar financija Boris Lalovac, koji ga je nazvao "vrlo vrijednim dokumentom za čiju implementaciju treba snažna politička volja, bez obzira koje Vlade, jer stanje u javnim financijama ne daje više prostora za odgode".

Pritom je izrazio žaljenje što osim njega na predstavljanje nisu došli i neki drugi ministri, "jer se strukturni problemi proračuna mogu rješavati samo zajedničkim radom unutar Vlade".

Lalovac je rekao i da najveći dio proračunskih neravnoteža 'otpada' na sektore u kojima su i najveći troškovi, poput zdravstva, prometa i poljoprivrede, gdje će se morati provesti restrukturiranje bez kojeg će biti teško postići dugoročnu stabilnost javnih financija i održivi rast.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, svjetska banka, kriza