Zdravlje

ZDRASTVO: HZZO: Lani na liječenje u inozemstvo poslano 612 pacijenata

Odgovarajući na medijske prozivke, u HZZO-u ističu da oni ne indiciraju liječenje u inozemstvu, već samo podmiruje troškove tog liječenja

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) lani je platio 44,6 milijuna kuna za troškove liječenja u inozemstvu, te pozitivno riješio 612 slučajeva pacijenata za odlazak na dijagnostiku ili liječenje izvan zemlje jer im potrebne usluge nisu mogle pružiti hrvatske bolnice u sustavu javnoga zdravstva.

 

Cilj je prijedloga novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji će uskoro u javnu raspravu, da pacijenti ne odlaze na liječenje u inozemne privatne ustanove ako istu uslugu mogu dobiti kod hrvatskih privatnika, doznaje se u HZZO-u koji je prošle godine zaprimio 696 zahtjeva za liječenjem u inozemstvu. Napominju da liječenje u privatnim ustanovama na teret HZZO-a neće biti pravilo, već iznimka, a HZZO će izdavati posebne dozvole kada procijeni da tu uslugu nije moguće dobiti kod njihovih ugovornih partnera.

 

U HZZO-u opovrgavaju medijske napise o nemogućnosti odlazaka pacijenata na liječenje u inozemstvo o trošku HZZO-a, te ističu da redovito pozitivno rješavaju zahtjeve koje prime iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravlja.

 

Čak 88 posto zaprimljenih zahtjeva u 2014. riješili smo pozitivno, najčešće za kardiokirurška liječenja zbog prirođene malformacije srca i krvnih žila, transplantacije pluća i liječenje zloćudnih bolesti, kažu u HZZO-u. Pozitivna rješenja dana su i za dijagnostičke, terapijske i operacijske postupke koje nije bilo moguće dobiti u državnim bolnicama u Hrvatskoj, te za bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede, dijagnostičke pretrage krvi i tkiva, kao i pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži. Važno je, ističu, da takav zahtjev uputi nadležni referentni centar, jer ako prijedlog stigne samo od specijalista koji liječi pacijenta HZZO mora tražiti mišljenje konzultanata.

 

Odgovarajući na medijske prozivke, u HZZO-u ističu da oni ne indiciraju liječenje u inozemstvu, već samo podmiruje troškove tog liječenja, a ne odlučuju niti o izboru ustanove u kojoj će se osigurana osoba liječiti. Odluku o tome donosi liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra.

 

Nove zakonske izmjene trebale bi smanjiti pritisak pacijenata za odlazak na liječenje u inozemstvo, a jedna od novosti bit će uvođenje HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih i dentalnih pomagala bez naznake - "osnovna", "dopunska" ili "dodatna" lista.

 

To će im, kažu u HZZO-u, omogućiti više slobode u formiranju listi ovisno o osiguranim sredstvima, a predlaže se i mogućnost da HZZO osniva trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, odnosno investicijska društva, kreditne i financijske institucije i ustanove. Dobit ostvarena poslovanjem tih društava koristila bi se za poboljšanje sustava zdravstvenog osiguranja i prava osiguranih osoba HZZO-a.

 

U HZZO-u ističu kako je prvi nacrt najavljenih zakonskih izmjena tek poslan partnerima na doradu, nakon čega slijedi javna rasprava.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hzzo, zdrastvo, inozemstvo