Kultura

KULTURA: Objavljena knjiga Marina Zaninovića 'Ilirski ratovi'

Napominje kako su ilirski ratovi svojim trajanjem i svojim posljedicama i za našu i za opću povijest nezaobilazna pojava.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Knjigu profesora antičke arheologije i povijesti Marina Zaninovića "Ilirski ratovi", u kojoj su obrađeni ratna povijest Ilira i borbe za slobodu s različitim osvajačima njihova mora i zemlje, objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga.

 

Iliri su bili narod ili narodi ili plemena, odnosno velika narodna zajednica koja je zauzimala područje od istočnih obronaka Alpa do Epira u Grčkoj, piše Zaninović i dodaje kako je njihova istočna granica bila uglavnom na rijeci Drini i ponegdje nešto preko nje. Istaknuo je kako su lokalne razlike među tim zajednicama rezultat zemljopisne udaljenosti i teritorijalne podvojenosti njihovih kraških polja, razdijeljenih visokim planinama i dubokim kraškim klancima riječnih dolina.

 

Kao što su u Grčkoj bili Ahejci, Beoćani, Atenjani, Etolci, Epirani, Spartanci, Jonjani i drugi, a u Italiji Latini, Etrurci, Umbri, Liguri, Veneti, Sardi i drugi, tako i danas u sklopu istoga hrvatskog naroda imamo Istrane, Ličane, Primorce, Dalmatince, Zagorce, Međimurce, Slavonce, Hercegovce, Bosance, Konavljane, Kotorane i druge sa svojim većim ili manjim skupinama i lokalnim nazivima, napominje Zaninović i dodaje kako poput Grka razdvojenih planinama i dolinama, među kojima nikad nisu sagradili ceste te nisu nikad stvorili jedinstvenu grčku državi ili čvršću zajednicu osim povremenih kratkih saveza, tako ni Iliri nisu to uspjeli ili htjeli učiniti.

 

Naglašava kako su kod Ilira veće ili manje plemenske ili druge zajednice imale svoje poglavare i vođe, koje Rimljani nazivaju principes te dodaje kako ti poglavari koji vlast, kao i svi drugi kad je jednom osjete, nisu ispuštali iz svojih ruku. U povijesti je nepotrebno govoriti što bi bilo da je bilo, a s naše točke gledišta, kako ističe Zaninović, nama je žao da su ti naši daleki predci bili tako okrutno potučeni, no i podsjeća kako su snagom rimskih legija to doživjeli i drugi veći i moćniji narodi. "Svjesno sam napisao riječ predci jer su oni to uistinu i bili, kako nam to potvrđuje suvremena genetika", naglašava prof. Zaninović i dodaje kako rimsko osvajanje ilirskih plemena gledano iz šire perspektive značilo i konačno uključivanje naših krajeva u jedinstvenu i visoku civilizaciju grčko-rimske antike.

 

Napominje kako su nakon osvajanja naše pokrajine Dalmacija i Panonija doživjele gospodarski i kulturološki procvat i blagostanje u stoljećima koja su slijedila. "Duž naše obale išle su redovite brodske veze s Italijom, Grčkom, Malom Azijom, Aleksandrijom, Afrikom i Hispanijom, piše Zaninović i podsjeća kako je tim istim putem k nama stiglo rano kršćanstvo.

 

Ističe kako su mnogi od najpoznatijih ljudi rimske antike, od vojskovođa do careva, bili podrijetlom Iliri poput careva Aurelijana i Dioklecijana sve do velikoga pisca i prevoditelja Svetog pisma Jeronima iz Stridona. Kad smo mi Hrvati početkom 7. stoljeća stigli u našu zemlju i na našu obalu susreli smo se s još uvijek živućom antikom i njezinim gradovima, napominje Zaninović i dodaje kako smo brzo prihvatili antičku poljoprivredu vinograda i maslina te plovidbu.

 

Napominje kako su ilirski ratovi svojim trajanjem i svojim posljedicama i za našu i za opću povijest nezaobilazna pojava, koja i danas privlači svojom posebnošću i problemima brojne stručnjake širom svijeta te dodaje kako je i u kasnijoj hrvatskoj povijesti rat bio trajno prisutan. "Mi smo nasljednici svih onih ljudi koji su živjeli na našem području, a među njima su Iliri, sa svojim ratovima i poviješću, sastavni dio i naše povijesti, koja nas i danas na svoj način obilježava", naglašava Zaninović.

 

Knjiga "Ilirski ratovi" (495 str.) podijeljena je na 16 poglavlja u kojima autor piše o Liburnima kao početnoj ilirskoj skupini, Grcima na Jadranu, korintskoj kolonizaciji i Jadranu, kindskoj naseobini na Korčuli, našoj obali i Jadranu u imperijalnom pothvatu Dionizija Sirakuškog, ilirskoj državi i sukobima s Rimom, Ardijejcima, Demetriju Farskom i Drugom ilirskom ratu, Skerdilaidi i Prvom makedonskom ratu, Gentiju, Delmatima i Rimljanima, osvajanju Histrije, Cezaru u Iliriku, finisu Illyriae Oktavijana Augusta, Tiberijevu ratovanju u Panoniji i Batonovu ustanku.

 

Na kraju knjige uz zaključak, objavljene su bibliografija, kratice, izvori te izbor iz literature.

 

Marin Zaninović rođen je 1930. u Velom Grablju na otoku Hvaru. Bio je redovni profesor antičke i ranokršćanske arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do 2000. godine. Autor je mnoštva znanstvenih radova, među kojima su i knjige "Od Helena do Hrvata" te "Dalmati".

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ilirski ratovi, kultura, knjiga