Elizabeta Hrstić

PREPORUKA: Retrospektiva u Klovićevim dvorima: Žarko Beker, legenda hrvatskog stripa

Na jednom mjestu možemo se upoznati s njegovim kompletnim radom.

Piše: Elizabeta Hrstić

''...Nakon što pročitam cijeli strip, tek tada se zadubim u pojedinu sliku, crtež po crtež, da vidim kako je nacrtan. Ali ako je strip ne daj bože, grdo nacrtan, onda mi ga se nije dalo ni čitati. A kad je nešto lijepo nacrtano, to je kao da se u sobi osjeća neki lijepi miris, ugodno ti je...''
Žarko Beker


Tri godine nakon njegove smrti, konačno se možemo na jednom mjestu upoznati s kompletnim radom Žarka Bekera, originalnog, vrlo raznolikog i značajnog crtača, stripaša, dizajnera i tekstopisca. U Galeriji Klovićevi dvori, izložba je postavljena pod jednostavnim nazivom 'Žarko Beker - retrospektiva, a autori ovog koncepta (Koraljka Jurčec Kos, Branka Hlevnjak te Veljko Krulčić) izložbu su osmislili i prezentirali bez suvišnog sugestivnog imputiranja dojmova posjetiteljima.

Sve detaljne informacije nalaze se u lijepo i bogato opremljenom katalogu, a sama izložba, iako kronološki vrlo pregledna, koncipirana je tako da naglasak stavlja na vizualni dojam i individualnu impresiju. 

Bekerovi životni radovi pričaju sami za sebe, a posjetitelji, šetajući iz sobe u sobu i kroz različita razdoblja njegova stvaralaštva, grade vlastite sličice i dojmove. Zadivljuje njegovo crtačko i kolorističko majstorstvo, atmosfera i upečatljivost stripova i ilustracija, evokativno je kronološki pratiti mijene u umjetničkom i stilskom smislu, uočavati utjecaje raznih škola crtanja i osebujne pristupe vizualnom oblikovanju, koji korespondiraju s društvenim i tehnološkim kretanjima.

Dok kroz izloške prati pristup marketingu kroz vrijeme i svjedoči postupnom razvoju vizualnih komunikacija, stariji posjetitelj nerijetko će osjetiti nostalgiju, probudit će se zasigurno i neke osobne uspomene, no i mlađim posjetiteljima (na izložbu sam povela i svog 15-godišnjeg sina), Bekerov 'presjek' pokazuje svu toplu i iz današnje perspektive pomalo nevino-patetičnu raskoš minulih vremena.



Žarko Beker bio je, ono što bi danas nazvali 'multipraktik umjetnik'. Može mu se, dakako, pripisati i svaštarenje, no gledajući njegova djela, ne možete ne pomisliti da bi bilo divno kad bi i danas mladi umjetnici mogli stvarajući umjetnost i živjeti od svog rada, a ne samo hraniti dušu, kad bi i danas bio tako cijenjen autorski rad dobrog crtača i kad bi se, kolikogod to staromodno zazvučalo, barem ponekad zaboravilo na instant kompjuterizirana rješenja, bilo da je riječ o oslikavanju knjiga i publikacija ili izradi reklamnih plakata i oglasa.

Beker je uspješno spojio svoje crtačko znanje, već potpuno formirano i izgrađeno u slavnoj Zagrebačkoj školi crtanog filma, originalni stil te prilagodbu zahtjevima tržišta. No, itekako je razlikovao pristup stripu, karikaturi, ilustraciji te onome što je njegovo osobno, intimno, od onoga što zahtijeva i timski rad, kad je u pitanju mas-medij ili trgovačka komunikacija.



Kao crtača karakterizira ga jednostavnost poteza, slikarski način pristupa kompoziciji, te elementi filmskog kadriranja u stripu. Njegovi reklamni stripovi su dinamični, prisni, pomalo naivni i duhoviti. Izrađivao je ilustracije i stripove za najstarije reklame za Kraš, Zagrebačku banku, Karbon, Saponiu Osijek..., u dijelu reklamnih radova je osjetan i utjecaj pop-arta (Efka-film), također i u nekim ranijim popularnim stripovima koji obiluju zanosnim ljepoticama, stavljenim u prvi plan, no u pravilu nisu bitne akterke stripa nego više erotski ukras. Ljepotice koje po glamuroznosti podsjećaju na Sophiu Loren ili Brigitte Bardot, odnosno njihova estetsko-erotska namjena, nisu se dopadale tadašnjim feministicama koje su to Bekeru i javno zamjerale.

1981. godine, postao je i art-direktor Agencije za marketing Vjesnik, no široj javnosti ostao je najpoznatiji po stripovima, ilustracijama, ali i po vizualnom identitetu Plavog Vjesnika. Šezdesetih godina Beker objavljuje stripove crtane tušem i perom, a najpopularniji među njima bio je strip Zaviša (1960-1963), s glavnim likom vitezom-lutalicom po uzoru na Princa Valianta.

Tematski se kretao od znanstvene fantastike, krimića, partizanskog ratnog stripa ('Demonja') do pustolovnih i povijesnih priča. Žanrovska raznolikost, ustvari je njegov zaštitni znak.



Za politički tjednik Nacional, crtao je strip s likovima i situacijama iz političkog i(li) javnog života, ne koristeći se pseudonimom, već vlastitim imenom. No uskoro je cenzuriran i nezavršivši seriju stripa ('Gospoda Zvrdoljaci'), otkazuju mu suradnju.

Humoristični strip 'Bolto' crtao je za dnevni tisak, no objavljen je tek u tjedniku Fokus. Nakon toga, u istom tjedniku, objavljivan je jedan od njegovih najpopularnijih stripova, rađen prema scenarijima novinara Ante Guge (tadašnjeg urednika 'Fokusa'). Riječ je o seriji satirično-političkih stripova 'Prce i Stameni' sa sjajno portretiranim (kako crtački tako i scenaristički) likovima tadašnjih aktualnih političara (Stipe Mesić, Ivica Račan, Vladimir Šeks, Ivo Sanader ..). No nakon četvrtog nastavka, ponovila se sudbina, i strip je ponovno iznenada 'mrak progutao'.



Bekerov zadnji objavljeni strip bio je 'Kikači', koji je u sezonama 2004/05 crtao za dječji časopis Smib. Umro je u travnju 2012., a tek postumno, dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Andrija Maurović, za izniman doprinos hrvatskom stripu.


Izložbu možete pogledati do 26.srpnja 2015.!