Svijet

MIŠLJENJA: Mate Kapović: Situacija u Grčkoj pokazuje da je svijet nakon 1990. neprijateljsko područje za radikalnu ljevicu

Što dalje?

FOTO: Aleksis Cipras za zatvaranje banaka okrivio EU i ECB
FOTO: Arhiva
Piše: Ivan Klarić

Grčka je trenutno u višestruko teškoj situaciji - kriza, koja je davno poprimila ozbiljne humanitarne razmjere (pa se ta situacija teško može uspoređivati s Hrvatskom, kao što neki naši mediji pokušavaju, uglavnom u namjeri da diskreditiraju novu grčku vlast), još traje, a Trojka Grčku sili na daljnje razorne mjere štednje koje bi pogodile obične ljude, tražeći od nove grčke vlasti ne samo popuštanje, nego i potpunu kapitulaciju, kaže u razgovoru za portal PolitikaPlus profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Radničke fronte Mate Kapović.

Komentirao je tako zadnje događaje u Grčkoj koja se nalazi u teškoj financijskoj i političkoj situaciji.

- U takvoj situaciji je vladajuća Siriza, čiji su vrh mnogi s ljevice u zadnje vrijeme žestoko kritizirali zbog popuštanja Trojci, bila prisiljena sazvati referendum o prihvaćanju zahtjevâ Trojke. Potpuno je jasno da je trenutna situacija neodrživa i da Trojkin scenarij mjerâ štednje običnim Grcima ne može pomoći (za razliku od Grčkog i stranog kapitala - a mjere štednje su i usmjerene ka povećavanju profitabilnosti kapitala), no i Grexit je potpuno neizvjestan, ističe naš sugovornik.

Izađe li Grčka iz eurozone, upozorava Kapović, nedvojbeno je da je čeka vrlo teških bar nekoliko godina, tim više što EU i ostatak međunarodne zajednice nisu pokazali nimalo razumijevanja za ne-ortodoksno ekonomsko razmišljanje.

- I najmanje odstupanje od jasne prokapitalističke politike se oštro i nemilosrdno kažnjava. Sirizi će u takvoj situaciji, i uz puno sreće i uz najbolje moguće poteze, biti jako teško. Dosad su već učinili jednu krupnu grešku - umjesto da se od početka pripremaju na "plan B", tj. na izlazak iz eurozone (pa i EU), vrh je Sirize naivno vjerovao da će se dogovor moći ostvariti, iako je radikalnije krilo Sirize odavno upozoravalo da je to nerealno, ističe Kapović i nastavlja.

- Globalni zaključak svega može biti da situacija u Grčkoj zorno prikazuje da je svijet nakon 1990. jako neprijateljsko područje za radikalnu ljevicu na vlasti - i zbog nedostatka blueprinta kakav je prije 1990. postojao (u smislu SSSR-ovskog tipa ekonomije, sa svim njegovim nedostacima), ali i zbog nemogućnosti da se radikalne vlade na bilo koga zapravo oslone. Južnoameričke zemlje poput Venecuele, Bolivije i Ekvadora imaju svoje probleme, nisu dovoljno jake i daleko su, a Rusija je, koju bi se potencijalno moglo koristiti kao imperijalističku protutežu Americi, još preslaba financijski, dok se Kina, čini se, još ne želi upustiti u otvorenije geopolitičko nadmetanje sa Zapadom. Stoga i ne čudi da radikalna ljevica (iako je Siriza kao koalicija samo djelomično radikalna) na vlasti ima objektivnih problema čak i s pukim napuštanjem mjerâ štednje, a kamoli s nečim što bi bilo više od toga, na kraju će Mate Kapović.

 

Cipras za zatvaranje banaka okrivio EU i ECB

 

Pošto su Grci u subotu na njegovo iznenadno raspisivanje referenduma o uvjetima međunarodne financijske pomoći reagirali povlačenjem gotovine iz banaka, grčki premijer Aleksis Cipras u nedjelju je objavio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti i za to okrivio europske partnere i Europsku središnju banku.

EU i ECB natjerali su ga na taj potez, rekao je Cipras i dodao da ne odustaje od referenduma zakazanog za iduću nedjelju.

"Odbijanje zahtjeva grčke vlade da joj nakratko produže trajanje programa, čin je bez presedana po europskim standardima i dovodi u pitanje pravo suverenog naroda na odlučivanje", rekao je Cipras u televizijskom obraćanju naciji.

"Zbog te je odluke ECB danas morao ograničiti sredstva dostupna grčkim bankama i prisilio je središnju grčku banku da predloži zatvaranje banaka i ograničavanje iznosa koji se smiju podignuti".

Nije rekao koliko će banke biti zatvorene niti koliko će trajati ograničenje kretanja kapitala, ali jedan izvor rekao je za Reuters da je "preporuka da to bude šest dana", do referenduma.

Dodao je da je novi zahtjev za produžetak aktualnog programa pomoći koji istječe 30. lipnja poslao čelnicima eurozone, Europske središnje banke, Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

"Čekam njihov hitan odgovor na temeljni demokratski zahtjev", rekao je i dodao da bi udovoljenje tom zahtjevu moglo ECB potaknuti da ponovno osigura likvidnost.

"Jedno je sigurno: odbijanje kratkog produženja te pokušaj da se poništi demokratska procedura duboko su uvredljivi i sramotni za europsku demokratsku tradiciju", rekao je grčki premijer.

ECB je u nedjelju, zbog naglog skoka u podizanju gotovine, zamrznuo razinu hitne pomoći za likvidnost dostupne grčkim bankama. Cipras je rekao da su bankovni polozi, plaće i mirovine u Grčkoj i dalje sigurni i pozvao Grke da ostanu mirni.

Oporbeni čelnik Antonis Samaras rekao je u nedjelju da bi Cipras trebao odustati od referenduma i sastaviti vladu nacionalnog jedinstva. "Naša zemlja treba ostati u srcu Europe u eurozoni. Cipras mora nastaviti pregovore", rekao je Samaras. "Ako to ne može sam, onda neka pokuša dobiti općenacionalni konsenzus", dodao je.

Nekoliko stotina prosvjednika protiv mjera štednje okupilo se u nedjelju kraj zgrade parlamenta u Ateni i izvikivalo slogane protiv Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Prosvjed je počeo ispred ureda Europske komisije u Ateni. Tlo oko zgrade prekriveno je letcima na kojima piše: "Bolje drahma nego poniženje" i "Nismo dužni, nećemo prodati, nećemo platiti". (Hina)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

kriza, eu, grčka, mate kapović