Mojbiz

STEČAJ POTROŠAČA: Pod ovim uvjetima moći ćete od sutra proglasiti osobni bankrot

Koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja.

 

Zakonom se uređuju opća pravila o stečaju potrošača, izvansudski postupak pred savjetovalištima, pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred sudom, te pretpostavke i učinci oslobađanja potrošača od preostalih obveza.

 

Cilj je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja, te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i razdoblja provjere ponašanja.

 

Zakon nije "čarobni štapić"

 

Tijekom saborske rasprave u rujnu ministar pravosuđa Orsat Miljenić upozorio je kako nije riječ o "čarobnom štapiću", nego o mehanizmu mukotrpnom za dužnike.  "Ovo nije čarobni štapić, on dužniku daje mogućnost za novi početak, ali je mukotrpan jer svatko treba računati s tim da neće moći zadržati imovinu ako ima dugove", kazao je tada Miljenić.

 

Naglasio je da će osobni stečaj moći pokrenuti isključivo dužnici, a u to ih nitko neće moći natjerati. Podsjetio je kako je Hrvatska među četiri zemlje EU-a koje još nemaju institut osobnog bankrota.Zakonom je definirano da se stečaj potrošača može otvoriti samo ako je potrošač nesposoban za plaćanje, odnosno ne može ispuniti dospjele novčane obveze, a nesposoban je za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna.

 

Stečaj potrošača u izvansudskom postupku

 

Stečaj potrošača moguć je u izvansudskom postupku, koji se provodi prije pokretanja postupka stečaja radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Izvansudski postupak provodi posrednik u savjetovalištu, a savjetovalištima se smatraju ustrojstvene jedinice Financijske agencije i druge osobe koje su dobile dozvolu za obavljanje tih poslova. Posrednik je djelatnik Financijske agencije ili druga fizička osoba kojoj je ministar nadležan za poslove pravosuđa izdao dozvolu za obavljanje poslova posrednika.

 

Posrednik je dužan u izvansudskom postupku posvetiti osobitu pažnju zaštiti potrošača kao slabije strane u pravnom odnosu i postupati na način koji osigurava potpuno poštivanje osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti potrošača. Također, dužan je postupati s osobnim podacima u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

 

Enormno se povećao broj blokiranih građana

 

Jedan od najvećih zagovornika osobnog stečaja, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević podržava zakon ističući kako je većina njihovih prijedloga usvojena u samom tekstu zakona. Od 2009. godine tražili smo donošenje takvog zakona jer za razliku od pravnih osoba nije bilo moguće provesti stečaj fizičke osobe. U međuvremenu enormno se povećao broj blokiranih građana, kao i njihov dug, kaže Matijašević. Slabost zakona Matijašević vidi u instituciji posrednika, kojih nema dovoljno i nisu u potpunosti profilirani, pa se pita kako će se zakon u praksi provoditi s tako malo posrednika, a tako velikim brojem blokiranih građana.

 

U blokadi 323.887 građana, dug 35,8 milijardi kuna

 

Po podacima Financijske agencije, krajem ovogodišnjeg listopada u blokadi je bilo 323.887 građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više nego u 2014.  Građani su najviše dugovali bankama, 19,5 milijardi kuna, što je 54,6 posto od ukupnog duga. Slijede dugovi središnjoj državi od 3,4 milijarde kuna, osiguravajućim društvima od 1,08 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama od 986,2 milijuna kuna, telekomunikacijskim tvrtkama od 957,4 milijjuna kuna, te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje od 753,6 milijuna kuna.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

blokada, osobni stečaj