Tehnologija

VRIJEME: Snježne oborine i hladnoća, ali daleko od rekorda

Najhladnije je u Đakovu, gdje je u ponedjeljak u sedam sati izmjereno minus 12 stupnjeva Celzijevih, na Sljemenu minus 11,9

Piše: PolitikaPlus

Snježne oborine praćene neugodno niskim temperaturama obilježile su početak godine u većem dijelu Hrvatske, no još uvijek su daleko od rekordnih podataka.
 

 Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ), najhladnije je u Đakovu, gdje je u ponedjeljak u sedam sati izmjereno minus 12 stupnjeva Celzijevih, na Sljemenu minus 11,9 i u Gradištu kod Županje minus 11,8. Međutim, još hladnije je bilo noćas u Gradištu, gdje je u četiri sata izmjereno minus 12,1 stupnjeva, a na Sljemenu u ponoć minus 12,4 stupnjeva Celzijevih.


Najviše snijega napadalo je u Hrvatskoj Kostajnici,  33 centimetra, na Zavižanu 30, u Gospiću 28, Karlovcu i Ogulinu 26, Slunju 24, te Sisku i Novoj Gradiški 23 centimetra.  Povremene snježne oborine najavljene su gotovo posvuda na kopnu, a moguće je malo snijega i na sjevernom Jadranu, dok je u Lici i unutrašnjosti Dalmacije moguća kratkotrajna kiša koja se smrzava na tlu. Na Jadranu meteorolozi DHMZ-a predviđaju većinom kišu.



Na obali i otocima snijeg se zadržava manje od jednog dana. Inače, snijeg čini između trećine i polovice svih oborinskih dana u gorskim područjima Hrvatske, u nizinskim između petine i šestine dana, a na obali i otocima svega 3 do 5 posto oborinskih dana. No, njegovo zadržavanje na tlu je sasvim nešto drugo i ovisi o temperaturama zraka.



Prostorni i vremenski raspored snijega u Hrvatskoj različit je iz godine u godinu. Na obali i otocima snijeg pada rijetko i zadržava se vrlo kratko, uglavnom kraće od jednog dana. Prema podacima DHMZ-a snijeg se na Hvaru zadržava 0,1 dana, u Dubrovniku 0,5 dana, u Malom Lošinju i Splitu na Marjanu 0,8 dana i u Rovinju 0,9. U Zadru se snijeg prosječno godišnje zadržava 1,6 dana, a u Rijeci 2,5 dana.  Maksimalna visina snijega zabilježena na Hvaru iznosi pet centimetara, u Dubrovniku osam, u Rovinju 12, u Zadru 19, u Splitu (Marjan) i Malom Lošinju 21, a u Rijeci 52 centimetra.



U pojasu unutrašnjosti pod utjecajem mora visina i broj dana pod snijegom variraju. U Pazinu maksimalna visina snijega iznosi 30 cm, a dužina snježnog pokrivača prosječno iznosi 6,6 dana. U Kninu je maksimalno zabilježeno 40 centimetara visine snijega, koji prosječno ostane na zemlji 5,5 dana. Maksimalne visine snježnog pokrivača u nizinskom području sjeverne Hrvatske kreću se oko 60 centimetara. U Zagrebu-Maksimir maksimalna zabilježena visina iznosi 56 cm, a njegovo trajanje 35,2 dana. U Osijeku maksimalna visina snijega dosegnula je 57 cm, a broj dana sa snježnim pokrivačem 35,2. U Varaždinu maksimalna visina iznosi 60 cm, a broj dana 48,6. U Đurđevcu je zabilježena maksimalna visine od 62 cm snijega, koji potraje 39,7 dana, u Slavonskom Brodu 63 cm i 36,3 dana, u Križevcima 75 cm i 38,6 dana, a u Sisku 78 cm koji prosječno ostane na tlu godišnje 42,5 dana.



 Snijeg na Zavižanu 1984. dosegnuo 320 cm



Maksimalne visine snježnog pokrivača i broja dana pod snijegom rastu s nadmorskom visinom. Tako, na ličkoj visoravni snježni pokrivač visine barem 30 cm zadržava se na tlu u prosjeku oko 18 dana, u Gorskom kotaru oko 30 dana, a na vršnom području Velebita i dulje od 140 dana. U području južno od Kupe i Save prema Gorskom kotaru i Lici maksimalne visine snježnog pokrivača kreću se između 100 i 120 cm na ličkoj visoravni, oko 160 cm na 900 metara nadmorske visine u Gorskom kotaru, te više od 200 cm na vrhovima Gorskog kotara i Velebita.



Maksimalna visina snijega izmjerena u Ogulinu iznosi 110 cm, a prosječan broj dana pod snijegom 70,7 godišnje. U Gospiću snijeg je najviše napadao do 117 cm, a zadrži se prosječno 68,8 dana. U Pargu najviša visina snijega dosegla je 158 cm, a broj dana pod snijegom 103,6 godišnje. Hrvatski rekord zabilježila je postaja na Zavižanu, na nadmorskoj visini 1594 metara: najveća visina od 320 cm zabilježena je u ožujku 1984., a prosječan broj dana pod snijegom 174,3. To je, zamalo, punih pola godine. Klimatolozi napominju da je u novijem od dva nizu mjerenja kojima raspolažu, zapaženo smanjenje broja dana sa snježnim pokrivačem zimi i u proljeće te povećanje u jesen, što je rezultiralo kraćim godišnjim trajanjem snježnog pokrivača.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vrijeme