Crna kronika

'KOPANJE PO RANAMA': Documenta: Radi se o kapitulaciji ICTY-a pred Vojislavom Šešeljom

Ova odluka također ne daje nadu obiteljima žrtava u izvršenje pravde

Piše: PolitikaPlus/Hina

Nevladina udruga Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću u petak je osudila odluku prvostupanjskog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) kojom se odustalo od zahtjeva da optuženik Vojislav Šešelj bude prisutan na izricanju presude 31. ožujka u Haagu, ocijenivši da se tom odlukom, koja predstavlja "kapitulaciju suda", dovodi u pitanje rad Suda i njegov cilj - doprinos izgradnji povjerenja na prostorima koji su bili zahvaćena ratom te ne daje nadu obiteljima žrtava da će pravda biti zadovoljena.

 

Šešelj, koji se dragovoljno predao Sudu 24. ožujka 2003., tereti se za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana djela, kršenje zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. Odlukom sudskog vijeća od 12. studenoga 2014. privremeno je pušten iz haškog pritvora iz humanitarnih razloga, tj. teškog zdravstvenog stanja zbog tumora jetre.

 

"Smatramo da ova sudska odluka otvara pitanje koliko je rad suda u Haagu izravan doprinos izgradnji povjerenja na ovim prostorima", priopćila je Documenta, podsjetivši da je u otvorenom pismu glavnim tijelima UN-a i vladama Srbije, BiH i Hrvatske "apelirala na vraćanje Šešelja u pritvorsku jedinicu Suda".Radi se, ističe se u priopćenju, o "kapitulaciji Haškog suda pred Vojislavom Šešeljom".

 

"Šešelj je na ovim prostorima simbol širenja etničke mržnje i ratnohuškačke politike", dodaje Documenta i ističe da je njegov angažman, prema točkama optužnice, imao za posljedicu protjerivanje desetina tisuća ljudi i ubojstva njih 905, kao i razaranje cijelih sela i vjerskih objekata te mučenja i silovanja civila i ratnih zarobljenika u Vukovaru, Zvorniku, Mostaru, Nevesinju i širem području Sarajeva te Hrtkovcima.

 

"Ova odluka također ne daje nadu obiteljima žrtava u izvršenje pravde", istaknuo je Eugen Jakovčić iz Documente, pojasnivši da su procedura i tijek postupka vrlo važni za obitelji žrtava.

 

"Ta simbolička razina je izuzetno važna za obitelji žrtava. Oni vrlo pomno prate tijek suđenja i dolaze na izricanje presuda", dodao je Jakovčić i ponavlja da je osjećaj izvršenja pravde bitan jer "otvara put izlječenju".

 

Documenta upozorava i da je predmet Šešelj značajan i poseban u više dimenzija, ukazujući da se radi o "najdugotrajnijem postupku pred ICTY-em".

 

"Suđenje koje je započelo još 2007., a okončano u ožujku 2012., prvostupanjsku presudu čeka gotovo devet godina", ističe Documenta i također podsjeća na činjenicu da je Šešelj u međuvremenu tri puta osuđivan za nepoštivanje suda te prijetnje svjedocima zbog kojih je postupak u nekoliko navrata bio pod suspenzijom.

 

Tužiteljstvo ICTY-a je 1. prosinca zatražilo vraćanje Šešelja u Haag jer s "privremene slobode" svojim ponašanjem u Srbiji "potkopava duh odluke o privremenom oslobađanju", no sudsko vijeće je odbilo taj zahtjev.

 

Predsjednica udruženja Srebreničke majke Hatidža Mehmedović tada je komentirala da odbijanje zahtjeva tužiteljstva predstavlja  "kopanje po živim ranama žrtava genocida i zločina u BiH te da je odluka o Šešelju vrhunac nepravde".

 

U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad "najzdraviji na srpskoj političkoj sceni".


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

documenta, vojislav šešelj, haag