Crna kronika

RATNI ZLOČINI: U četvrtak presuda Šešelju 13 godina nakon njegova dolaska u Haag

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Trinaest godina nakon dobrovoljne predaje Vojislava Šešelja haškom sudu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak će izreći prvostupanjsku presudu vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.


Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.


"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.


  Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dva tjedna uoči njezina objavljivanja kako ga presuda ne zanima te je najavio žalbu na presudu "kakva god bila". On je ustvrdio kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora. Šešelj je na uvjetnoj slobodi od studenoga prošle godine kada ga je haški sud pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva.


 Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju "velike Srbije" sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.


Glavni dokazi protiv Šešelja su njegovi ratnohuškački govori


Tužiteljstvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.


Među govorima mržnje koji su prikazani u sudnici su i oni iz 1991. - od plitvičkog govora u kojem je najavio da će se "kotrljati glave" preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku na kojem je govorio da je to srpska zemlja, do govora u skupštini Srbije potkraj '91. u kojem je pozvao na razmještanje JNA na granice "velike Srbije", zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve. Obrana granica "velike Srbije" na području Hrvatske bila je važnija "nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve - pa "tko im je kriv - htjeli su rat, imaju rat", kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije. U Vukovaru, pak, poručio je da "nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara", a kako su tužitelji istaknuli - njegovi dobrovoljci "napravili su upravo ono što je Šešelj govorio".


 U Skupštini se u travnju 1992. zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine a na mitingu u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići Šešelj je poručio da će" ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima" do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u "svoju lijepu". Šešelj i njegovi suradnici na mitingu namjerno stvorili atmosferu straha u Hrtkovicima s nacionalističkom glazbom i naoružanim ljudima koji su u mjesto stigli u crnim četničkim uniformama te dovođenjem mase srpskih izbjeglica iz Hrvatske koji su poticani da Hrvatima daju adrese napuštenih srpskih kuća u Hrvatskoj. Na tom mitingu pročitana su imena "nelojalnih Hrvata" u Hrtkovcima, a mase su na Šešeljev govor aplaudirale i uzvikivale: "ustaše, napolje" i "ovo je Srbija". Nakon toga govora Hrvati su masovno napustili mjesto, a Hrtkovci su preimenovani u Srbislavce."Optuženi je namjeravao i uspio u sijanju straha među Hrvatima", kazala je u završnim riječima tužiteljica Lisa Biersay. Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata.


Dokazujući njegovu odgovornost za vukovarske zločine, tužitelji su kao svjedoke izveli i Šešeljeve dobrovoljce i pripadnike srpskih snaga koji su opisali kako su dobrovoljci Srpske radikalne stranke sudjelovali u zločinima nad Hrvatima, te kako ih je Šešelj tijekom obilaska za vrijeme borbi za Vukovar ohrabrivao da ustraju i sam pucao na hrvatske snage. Šešelj je kazao da je Vukovar za njega Srbija kao i Beograd, opisujući ga kao najjače ustaško uporište. U sudnici su tužitelji pustili  snimku jednog od zapovjednika JNA u Vukovaru Veselina Šljivančanina koji je govorio o "sjajnoj suradnji" sa Šešeljevim dobrovoljcima u 'razbijanju' hrvatskih snaga.


Šešelj je obilazio frontu u Vukovaru i njegovi govori u tom gradu i okolici bili su puni mržnje i nasilja i utjecali su na sve koji su ga slušali, a ne samo na njegove dobrovoljce, kazali su tužitelji koji su na suđenju izveli dokaze da su njegovi dobrovoljci otvoreno ubijali nenaoružane Hrvate u Vukovaru i okolici jer nisu imali vremena odvesti ih u sabirni centar u Veleprometu. Te zločine činili su bez ikakvog straha da će ih optuženi kazniti. Šešeljevi dobrovoljci, pod vodstvom Milana Lančužanina Kamenog, na Ovčari su sudjelovali i u mučenjima u hangaru i u ubojstvima. "Optuženi je povezan s fizičkim izvršiteljima tih zločina... i trud koji je uložio u završnom podnesku da se od njih distancira izniman je... ali tim tvrdnjama nedostaje vjerodostojnost", poručila je tužiteljica Biersay.


Tužitelji su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili 'pogrešne' nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.


"Tijekom čitavog sukoba u Hrvatskoj etiketirao je Hrvate i hrvatsko vodstvo kao ljude spremne da počine genocid. Termin ustaša koristio je kako bi s prijezirom ponižavao sve Hrvate... i kako bi postali ubilačka prijetnja Srbima... Njihovo uništenje postalo je opravdano", kazala je u završnim riječima Biersay ističući da je Šešelj koristio stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu kako bi uplašio i mobilizirao Srbe i poticao ih na zločine nad Hrvatima.Šešelj je bio neumoran u svojoj promociji velike Srbije, neumoran u nazivanju Hrvata ustašama, neumoran u podrugljivom nazivanju Bošnjaka balijama, neumoran u tvrdnjama da Srbima prijeti genocid i neumoran u pozivima na osvetu, rekla je tužiteljica ističući da, kad se propaganda ponavlja, onda se pretvara u mržnju i nasilje.


U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka.


 Šešelj i njegovi dobrovoljci ostavili trag zločina u Hrvatskoj i BiH


Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.


 Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.


Šešelj i njegovi sljedbenici ostavili su za sobom u Hrvatskoj i BiH trag zločina u nastojanju da etnički očiste dijelove dvije zemlje kako bi se ta područja priključila jedinstvenoj srpskoj državi, kazala je u završnim riječima tužiteljica Biersay. "Gdje su išli šešeljevci - činjeni su zločini, gdje su išli četnički vojvode - činjeni su zločini".


Njegova djela dramatično su izmijenila nacionalnu sliku u općinama koje je uzimao za metu, ostavio je za sobom razaranja i pljačku, uništene vjerske ustanove i 905 ubijenih. Tužitelji su sucima poručili da za Šešelja nema olakotnih okolnosti jer nije pokazao kajanje za zločine a godinama ismijava i opstruira Haaški sud.


Sud je čuo i snimku Šešeljeve televizijske izjave u kojoj objašnjava kako su srpski radikali ostvarili kontakte i suradnju s MUP-om Srbije, Generalštabom i SDB-om te kako su njegovi dobrovoljci u vojarnama JNA dobivali oružje i bili uvježbani prije upućivanja u Hrvatsku i BiH, što je za tužitelje dokaz njegova sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu u kojem su bili  uz bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, dužnosnici SDB-a Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, vođe pobunjenih hrvatskih Srba u Hrvatskoj i BiH Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, dužnosnika MUP-a Srbije Radmilo Bogdanović te vođa paravojnih postrojba Željko Ražnatović Arkan.


Šešelj nije izvodio obranu jer sud nije ispunio njegove uvjete da mu bez nadzora financira troškove obrane i riješi status njegovih pravnih savjetnika.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vojislav šešelj, haag