PRVI ŽUTI KARTON: Tko će odgovarati za konverziju kredita u švicarcima u kune ili eure?
Koliku bi kaznu mogla Hrvatska platiti i hoće li se sve prebaciti na leđa klijenata...Što se sve može dogoditi.

Upozorenje koje je zbog kršenja europskog prava - Europska komisija poslala Hrvatskoj, a odnosi se na konverziju kredita u švicarskim francima, uznemirilo je mnoge.
I
one koji su svoje kredite pretvorili u eure, i ostale porezne obveznike
koji bi zbog loših zakonskih rješenja na kraju mogli snositi cijeli
trošak. Jer banke tvrde da su zbog konverzije izgubile 8 milijardi kuna.
Zbog packi iz Europe, nagađa se u javnosti, moglo bi biti
ustupaka bankama. I to navodno, snižavanjem deviznih rezervi, koje im
određuje središnja banka. Analitičari smatraju da bi teret trebala
preuzeti država. No, prije svega mora odgovoriti na upozorenje iz
Bruxellesa - i to do 16. kolovoza.
'Ovaj Zakon donesen je na brzinu. Zbog toga smo dobronamjerno upozoravali na neke njegove manjkavosti upravo kako bi se izbjegli ovakvi repovi', rekao je Tomislav Ćorić iz HDZ-a.
'Na manje jednostranim odlukama, mislim da bi konačno rješenje bilo bolje ali ne bi bilo dobro da u konačnici, usljed sudskih tužbi eventualno, čitav teret padne na državni proračun', kazao je kandidat za predsjednika HDZ-a, Andrej Plenković.
Hrvatska je od Komisije dobila opomenu, to bi bio prvi žuti karton. Krajnji korak bi bilo pokretanje postupka pred sudom Europske unije u Luxembourgu, odnosno kao posljednica je odluka suda kojom je utvrđeno da je došlo do povrede europskog prava od strane Hrvatske, kao države članice. Prije toga postoje još neke faze u ovoj proceduri, ovo je prvi formalni korak, pismena obavjest, odnosno pismeno upozorenje. Obično kada se izdaje taj fromalni se daje nekakav rok, najstandardnije 2 mjeseca u kojima država članica mora odgovoriti na to upozorenje Eurkopske komisije. I ako Europska komisija nije zadovoljna s tim odgovorom, onda se šalje "obrazloženo mišljenje". I to obrazloženo mišljenje predstavlja pravnu podlogu za postupa k pred sudom, izjavio je u Dnevniku HRT-a Dominik Vuletić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Milanović je kazao kako su u tijeku stotine sličnih procedura sa članicama EU. "Argumenti EK koje smo do sada čuli su opća logika, da je to nepravedno prema bankama. U redu, naravno da ćemo razgovarati, pregovarati, imati vlastitu poziciju jer što je to pravedno? Mi smatramo da je to bilo nepravedno i opasno prema hrvatskom društvu i ljudima i zato smo i inicirali takvu mjeru i dobili podršku čak i HDZ-a, pod pritiskom, doduše i u zadnjem tjednu rada Hrvatskog sabora", podsjetio je Milanović.
"Jasno je da će interesi krupnog kapitala, jakih i silnih pokušati prevladati nad interesima obitelji. E, tako mi štitimo obitelj, ne na način da im se petljamo u privatni život, kako će živjeti, što će jesti i kako će moliti, oni su na kraju krajeva potrošači. Gospodarski rast jako ovisi o tome hoće li mladi ili ljudi srednjih godina imati mjesečno 1500 kuna na raspolaganju kao nekakav ekstra novac koji će potrošiti, a ne dati zadnju lipu za otplatu kredita i stana koji je u vrijednosti pao 30 posto, a moraju ga otplaćivati 20 godina. To je pitanje pravde, a o pravdi sam uvijek jako motiviran govoriti, pogotovo s EK", dodao je.
Napomenuo je da je procedura dugotrajna te da treba
utvrditi što znači da banke nisu trebale snositi sav trošak konverzije i
koji su dio trebale snositi. "Držimo do vladavine prava i u proceduri
ćemo sudjelovati, ali mi smo demokratski izabrana vlast, a ono tamo su
masno plaćeni birokrati i oni moraju voditi računa da ne pretjeruju, da
ne uzimaju previše stranu silnika, jer takav gard je doveo u dobroj
mjeri do brexita. Nigdje u osnivačkim dokumentima i ugovorima ne piše da
je ovo što smo napravili u neskladu s osnivačkim dokumentima. To je
pitanje tumačenja", uvjeren je.
Komentari