Mojbiz

POSTOJANO: HBOR kroz 15 godina plasirao 74 milijarde kuna kredita

HBOR-a u razvoju hrvatskog gospodarstva. Kako bi se taj rast i razvoj dodatno osnažio, samo u tri tromjesečja ove godine HBOR je odobrio 2.014 kredita ukupno vrijedna 6,3 milijarde kuna, što je 47 posto više kredita te 11 posto više odobrenog iznosa nego u isto vrijeme lani.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u posljednjih je 15 godina plasirala 74 milijarde kuna kredita, u čemu sve veći udio ima podrška izvoznih poslova, a daljnji rast potpore izvoznicima trebao bi biti i jedan od stupova budućeg djelovanja te hrvatske razvojne banke i izvozne agencije, rečeno je u ponedjeljak na 15. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.

Uzimajući u obzir ostvareno u 15 godina koliko se održava ova konferencija očita je značajna uloga HBOR-a u razvoju hrvatskog gospodarstva. Kako bi se taj rast i razvoj dodatno osnažio, samo u tri tromjesečja ove godine HBOR je odobrio 2.014 kredita ukupno vrijedna 6,3 milijarde kuna, što je 47 posto više kredita te 11 posto više odobrenog iznosa nego u isto vrijeme lani, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević.

Kao izvozna agencija Republike Hrvatske, pak, HBOR je uvijek poticao izvozne poslove hrvatskih gospodarstvenika, posebice na rizičnijim tržištima i posebno poslove manjih poduzetnika. Samo u posljednje dvije godine izdano je približno 4 milijarde kuna garancija izvoznicima, kako bi nesmetano mogli konkurirati na međunarodnim natječajima ili otvoriti neko novo tržište, naglasio je Tomašević.

Također, podsjetio je, prošlog je tjedna donesena i odluka o sniženju kamatnih stopa za jedan postotni bod po kreditnim programima Gospodarstvo i Nova proizvodnja te je uvedena mogućnost izravnog kreditiranja po programu Gospodarstvo.

Osvrnuo se i na ugovor koji je uoči početka konferencije potpisan između HBOR-a i Europske investicijske banke (EIB), a kojim EIB pruža potporu HBOR-u putem garancije u iznosu od 50 milijuna eura za financiranje projekata srednje kapitaliziranih društava i drugih prioriteta u Hrvatskoj.

Na taj se ugovor osvrnuo i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, ministar financija Zdravko Marić, kazavši da razvoj takvih inovativnih rješenja za financiranje hrvatskih poduzetnika treba biti jedan od triju stupova budućeg poslovanja HBOR-a, uz rast u podršci izvoznicima te sufinanciranje nacionalne komponente projekata financiranih iz fondova Europske unije.

"Hrvatski je financijski sustav i nakon godina recesije i globalne financijske krize i dalje stabilan i visoko likvidan, ali nije onoliko aktivan koliko bi svi željeli i upravo tu vidim buduću ulogu HBOR-a, u aktivaciji cijelog tog sektora", istaknuo je Marić.

Kazao je i da se HBOR-ova konferencija ove godine, konačno, održava u relativno povoljnim gospodarskim okolnostima, s procijenjenim gospodarskim rastom od 2,5 ili i više posto, "što je dobro iz perspektive šestogodišnje recesije tijekom koje je BDP kumulativno pao za više od 12 posto, ali nije rast kojim u potpunosti možemo biti zadovoljni".

Također, ostvareni gospodarski rast ne smije biti izlika i razlog za odgodu, već dapače treba još brže, jače i odlučnije krenuti u provedbu nužnih mjera, od kojih je porezna reforma prva, ali ne i posljednja reformska mjera ove Vlade, rekao je Marić.

"Ona ne može, ne smije i neće biti jedini reformski korak ove Vlade, već ćemo učiniti čitav niz strukturnih iskoraka", poručio je Marić okupljenim gospodarstvenicima, dodajući da je svjestan kratkoće rokova za donošenje zakonskih izmjena potrebnih za implementaciju reforme od 1. siječnja 2017., ali da se, kao ministar financija "ne bi lako pomirio da izgubimo još jednu godinu".

Govoreći o slijedećem važnom koraku, donošenju proračuna za slijedeću godinu, ministar financija je ponovio da će ključna biti njegova rashodna strana, kako bi se dodatno snizio deficit i javni dug, a posljedično i izašlo iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te učinio pozitivan pomak u kreditnom rejtingu zemlje, koji je još uvijek dvije stepenice ispod investicijske razine, a što se odražava i na cijenu duga zemlje, ali i gospodarstva i građana.

Na prihodnoj strani proračuna, kaže Marić, naglasak će, pak, biti u usmjeravanju eventualnih viškova u dodatno porezno rasterećenje.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

KREDITI, hrvatska banka za obnovu i razvitak, HBOR, Dušan Tomašević