Mojbiz

EUROFONDOVI: Za razvoj akvakulture Hrvatskoj na raspolaganju 350 milijuna eura iz EU fondova

Sadašnjom proizvodnjom Hrvatska zadovoljava vlastite potrebe, no europsko tržište je veliko i s još većom mogućnošću izvoza pa se i sada od proizvedenih 4.800 tona slatkovodne ribe oko 60 posto plasira u inozemstvo, rekao je Božić, dodajući da je Hrvatska do rata proizvodila 15.000 tona slatkovodne ribe resursima koji i danas postoje.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatskoj je do 2020. iz europskih fondova na raspolaganju 350 milijuna eura namijenjenih isključivo razvoju akvakulture i taj se novac investiranjem u kvalitetne projekte mora u što većoj mjeri utrošiti, poručeno je u četvrtak s 12. međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o akvakulturi, koji se održava u Vukovaru.

"Europska unija za vlastite potrebe uvozi 65 posto ribe i drugih proizvoda akvakulture iz trećih zemalja", rekao je na uvodnoj konferenciji za novinare predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Milan Božić.

To Hrvatskoj ostavlja veliki prostor za napredak pa je kvalitetnim projektima i investicijama potrebno povući što više novca od ukupno 350 milijuna eura koliko do 2020. godine Hrvatskoj stoji na raspolaganju za razvoj akvakulture, naglasio je.

Kada je riječ o proizvodnji slatkovodne ribe u 2015. godini je na tržište plasirano 4.800 tona ribe, a operativnim je programom do 2020. planirano proizvoditi 5.000 tona, što će, procjenjuje Božić, biti i dostignuto.

Sadašnjom proizvodnjom Hrvatska zadovoljava vlastite potrebe, no europsko tržište je veliko i s još većom mogućnošću izvoza pa se i sada od proizvedenih 4.800 tona slatkovodne ribe oko 60 posto plasira u inozemstvo, rekao je Božić, dodajući da je Hrvatska do rata proizvodila 15.000 tona slatkovodne ribe resursima koji i danas postoje.

"Novcem koji je na raspolaganju i planiranim investicijama očekujemo povećanje proizvodnje po jedinici površine, a novac će se koristiti i za stavljanje u funkciju ribnjaka koji su izgrađeni, no nisu ili su samo djelomično u funkciji", kazao je Božić, naglašavajući da se u idućem razdoblju gospodarstvenici trebaju dokazati posebice stoga jer su ranije prepreke, poput visoke vodne naknade i pravnog statusa ribnjaka, u najvećoj mjeri uklonjene.

Po riječima pomoćnika ministra poljoprivrede Ante Mišure, u prvih je devet mjeseci ove godine objavljeno 16 natječaja, u proceduri je natječaj za proizvodne investicije u akvakulturi, a slijedi i natječaj za inovacije te je za sada za projekte u akvakulturi zatraženo 104 milijuna kuna.

Mišura je iznio i podatke da će ukupna proizvodnja u akvakulturi Hrvatske ove godine iznositi oko 18.000 tona, a plan je do 2020. podići proizvodnju na 24.000 tona.

"U 2016. godini proizvest ćemo oko 10.000 tona orade i brancina, po čemu smo četvrti u Europi, a od te količine 70 posto završi u izvozu", rekao je Mišura, dodavši da je riba proizvedena u Hrvatskoj konkurentna u Europi i s konkurentnom cijenom, no ima prostora za poboljšanja jer je, primjerice, PDV na svježu ribu u nas 25 posto dok je u Sloveniji i Italiji 10 posto, a u Francuskoj 8 posto.

U Hrvatskoj se prosječno pojede devet kilograma ribe po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 20 kilograma koliko, prema podacima UN-a, iznosi i svjetski prosjek.

Najavljeno je da će se ubuduće vukovarski skup o akvakulturi održavati svake druge godine, no već iduće godine Vukovar će biti domaćinom Europske konferencije za toplovodni uzgoj.

Međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakutluri održava se u četvrtak i petak u Vukovaru, a organiziraju ga Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora. Sudionici skupa će, uz raspravu o sadašnjem stanju u akvakulturi te korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje razvojnih projekata, raspravljati i o bitnim tehnološkim, gospodarskim i znanstvenim spoznajama i rješenjima nužnim za uspješan razvoj hrvatske akvakulture, itd.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

riba, ribogojstvo, akvakultura, EUROFONDOVI, hgk, vukovar