Mojbiz

HNB: Krediti stanovništvu pali 16. mjesec zaredom

Zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita - potrošačkih, stambenih, hipotekarnih, kredita za automobile, po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima) - s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti stanovništva krajem listopada iznosili su 117,6 milijardi kuna, 8 milijardi kuna ili 6,4 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, što znači da se pad kredita na godišnjoj razini nastavio 16. mjesec zaredom, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Na mjesečnoj su razini, pak, krediti stanovništvu blago porasli za 67 milijuna kuna, ili 0,1 posto.

U analizi RBA, objavljenoj u petak, navodi se da je u prvih deset mjeseci ove godine nastavljeno razduživanje stanovništva, pa je razina tih kredita za gotovo 7 milijardi kuna ili 5,5 posto niža u odnosu na kraj prošle godine.

"Potonje je snažno podržano učincima konverzije švicarskog franka, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44 posto)", navode analitičari RBA.

Krajem listopada kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,2 milijarde kuna, što je za 13,1 posto ili 7,8 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.

"Nakon postupka konverzije švicarskog franka, od kraja prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad", navodi se u analizi.

Tako su krajem listopada ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili 40,7 milijardi kuna, što je za 6,8 milijardi kuna ili 20 posto više nego u istom mjesecu lani. Istovremeno su se stambeni krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem listopada spustili na 1,5 milijardi kuna, što je 19,3 milijarde kuna ili gotovo 93 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.  

"Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, čineći udio od gotovo 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti", navode analitičari RBA.

Ističu i da se zamjećuje godišnji pad svih vrsta kredita - potrošačkih, stambenih, hipotekarnih, kredita za automobile, po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima) - s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita.

Naime, gotovinski krediti s udjelom od 35 posto čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su u listopadu iznosili 40,6 milijardi kuna, što je 0,3 posto više na mjesečnoj, a 2,4 posto više na godišnjoj razini.

U analizi se navodi i da posljednji podaci HNB-a potvrđuju trend pada aktivnih kamatnih stopa, što rezultira pojeftinjenjem i većom priuštivošću kredita stanovništvu.

Premda se na godišnjoj razini ukupni krediti stanovništvu nominalno smanjuju, primarno zbog konverzije kredita u 'švicarcima', odnosno djelomičnog otpisa kredita, istovremeno transakcijski podaci HNB-a ukazuju na rast kreditne aktivnosti domaćih banaka od početka ove godine.

"Potonje je posebice izraženo u segmentu kunskih kredita, a sličan trend mogao bi se nastaviti i do kraja godine. Međutim, snažniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji stanovništva prvenstveno je uvjetovan strukturnim promjenama na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku", zaključuju analitičari RBA.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

HNB, GRAĐANI, KREDITI, RBA, KAMATE