Hrvatska

POZDRAV IZ LJUBLJANA : Veleposlanstvo Slovenije reagiralo na Lovrinovićev istup u Saboru

Reagirajući na Lovrinovićev istup, iz Veleposlanstva Slovenije navode kako Slovenija već godinama poziva Republiku Hrvatsku da riješi pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke glavne filijale Zagreb te da bi, prema Ugovoru o sukcesiji (Beč, 2001.), to trebale zajedno riješiti zemlje sukcesije prema odredbama Aneksa C ugovora.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Veleposlanstvo Slovenije u Zagrebu u četvrtak je reagiralo na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića priopćenjem u kojem uz ostalo ponavlja da konačno rješenje stare devizne štednje treba postići u okviru sukcesije te da "Slovenija ne duguje Hrvatskoj, već hrvatska poduzeća imaju otvoren dug prema Ljubljanskoj banci, glavnoj filijali Zagreb".

Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) u srijedu je u Saboru upozorio na "nedopustiv odnos Hrvatske prema potraživanjima financijske imovine prema Srbiji i Sloveniji" od kojih, tvrdi, Hrvatska potražuje 4 milijarde eura čime bi se mogle kupiti dionice Ine od Mola. Po podacima koje je iznio, 8. listopada 1991., kada se raspala Jugoslavija, u glavnoj filijali Ljubljanske banke bilo je 931 milijun njemačkih maraka depozita štednje hrvatskih građana, od kojih je Hrvatska preuzela kao javni dug dvije trećine. Oko 600 milijuna maraka je isplatila iz proračuna. "Trećinu od tih 931 milijun isplaćuje L;jubljanska banka nakon presude suda, ali ne s kamatama, već samo isplaćuje glavnicu, što je nedopustivo. Ako je Hrvatska isplatila oko 600 milijuna maraka i ako obračunamo kamate i zatezne kamate to ispada oko dvije milijarde eura koje Hrvatska potražuje od Slovenije", izračunao je Lovrinović.

Reagirajući na Lovrinovićev istup, iz Veleposlanstva Slovenije navode kako Slovenija već godinama poziva Republiku Hrvatsku da riješi pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke glavne filijale Zagreb te da bi, prema Ugovoru o sukcesiji (Beč, 2001.), to trebale zajedno riješiti zemlje sukcesije prema odredbama Aneksa C ugovora.

"Također je Hrvatska prema Memorandumu o suglasnosti, koji su premijeri dviju država potpisali u ožujku 2013. godine u Mokricama, obećala nastaviti pregovore, ali je kasnije od toga odustala", navode u slovenskom Veleposlanstvu.

U nastavku naglašavaju i kako Ljubljanska banka "u sudskim postupcima neuspješno potražuje vraćanje zajma hrvatskih poduzeća, što bi omogućilo isplatu hrvatskih štediša".

"Zbog toga se na zagrebačkom sudu nastavljaju i postupci Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, koje su od hrvatske države ovlaštene za podnošenje tužbi protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke u svezi prenesene devizne štednje", navodi se u priopćenju.

Iz Veleposlanstva Slovenije tvrde i kako je "apsurdna situacija" u kojoj hrvatsko pravosuđe ne priznaje sposobnosti Ljubljanskoj banci da bude tužiteljska strana (aktivna legitimacija), a s druge strane, u slučajevima kad se radi o tužbama hrvatskih štediša protiv glavne filijale Ljubljanske banke u Zagrebu u svezi stare devizne štednje, ne postoje prepreke za priznanje sposobnosti da bude tužena strana (pasivna legitimacija).

U priopćenju se opovrgavaju i izjave da Slovenija u isplati devizne štednje prema presudi Europskog suda za ljudska prava diskriminira hrvatske štediše.

Pritom se navodi kako je u isplatama određena kamatna stopa od šest posto za 1992. godinu, a nakon tog razdoblja do kraja 2015. godine 1,79 posto, te kako je odbor ministarskih zamjenika u Vijeću Europe, koji je nadležan za nadzor izvršavanja presude Europskog suda za ljudska prava, u rujnu 2015. "potvrdio da je pravni temelj, kojeg je donijela Slovenija, odgovarajući također u pogledu kamata".

Po podatcima koje Veleposlanstvo iznosi u priopćenju, do kraja 2016. godine Fond Republike Slovenije za nasljedstvo, koji je ovlašten za isplate, zaprimio je više od 15.000 zahtjeva hrvatskih štediša za isplatu. "Fond je na toj osnovi štedišama Ljubljanske banke, glavne filijale Zagreb izdao već više od 11.700 informativnih izračuna, a isplatu je primilo već više od 10.000 štediša u visini od 107,1 milijun eura", navodi se u priopćenju.

Iz Veleposlanstva Slovenije također naglašavaju da presuda Europskog suda za ljudska prava rješava samo pitanje neprenesene devizne štednje, dakle one koju nisu osigurale Hrvatska i BiH za štediše Ljubljanske banke, filijale Zagreb i Sarajevo, a ne upušta se u pitanja podjele jamstva SFRJ za devizne štednje između država sljednica. "Stoga treba ponovno naglasiti kako konačno rješenje pitanja stare devizne štednje treba postići u okviru sukcesije", zaključuje se u priopćenju Veleposlanstva Slovenije u Zagrebu.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

SLOVENSKO VELEPOSLANSTVO, SLOVENIJA, ljubljanska banka, ivan lovrinović