Hrvatska

STJEPAN ŠTERC: "Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ja bih ukinuo sve udruge"

Na komentar da tom izjavom zvuči poput bivšem ministra kulture Hasanbegovića, Šterc je odgovorio: 'Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ja bih ukinuo sve udruge'.

Piše: PolitikaPlus

Gostujući u Pressingu demograf Stjepan Šterc pojasnio je u kojim područjima treba pronaći novčana sredstva za financiranje demografske politike i mjera.

Demograf Stjepan Šterc je istaknuo kako priča o iseljavanju stanovništva iz Hrvatske nije nikakva novost.

"Priča o iseljavanju se pojavila 60-ih godina prošlog stoljeća, to nije bilo samo gospodarsko, nego i političko iseljavanje. Oko 450.000 ljudi napustilo je Hrvatsku tada. Pozitivna priča za to iseljavanje jest da je bio povratak novčanih sredstava u Hrvatsku. To su tzv. doznake. To su bila primanje od turizma. Veliki dio iseljavanja bio je vezan uz pojedinačna iseljavanja. Tek kasnije je počelo spajanje obitelji. Te obitelji su ostajale tu, a otac je slao novac i slao djecu na školovanje. To i danas može biti pozitivna priča", kazao je.

"Ako Svjetska banka potvrđuje da u Hrvatsku godišnje ulazi 2,6 milijardi dolara, od toga 800.000 gotovinskih, kakav je to novac? Je li to može biti investicijski novac koji stoji u hrvatskim bankama za hrvatske poduzetnike, je li to novac za kojeg se nismo oznojili? Drugo, po kojoj logici ne bi mi mogli u Hrvatskoj razvijati djelatnosti komplementarne razvijenim djelatnostima naših iseljanika koji su svoje proizvode i usluge podignuli na svjetsko tržište? To je napravila Irska. Procjenjuje se da je oko 100.000 porijeklom  Hrvata koji su na svjetsko tržište podigli svoje proizvode i usluge. Nismo povezani s njima", dodao je kako Hrvatska ne iskorištava potencijal svog iseljenog stanovništva.

Upitan kome bi uzeo novac kako bi financirao demografske mjere, odgovorio je: "Uzeo bi novce političkom sustavu, to znači racionalizirati administrativno -teritorijalna podjela, različite institucije, agencije, institute... Hrvatskoj ovakva politička infrastruktura stvarno ne treba na 4,5 mil stanovnika. Pogotovo ako se to smanji na 3,5 milijuna stanovnika za 20 godina. Nama ne treba toliko administrat teritorijalnih jedinica, kojim imamo danas otprilike 600. Napravio bih reviziju svih poticaja. Imamo nakaradni sustav poticaja koji podupire površinu, a ne proizvodnju, prodaju i izvoz. Treba sve racionalno svesti naprosto na razinu izvoza".

"Mi imamo nevjerojatnih gotovo 2.000 udruga. Recite mi, čime su one popravile društvo? Sporene su kakti civilne udruge. Više-manje su one političke udruge. One politički reagiraju na javnoj hrvatskoj sceni", nastavio je.

Na komentar da tom izjavom zvuči poput bivšem ministra kulture Hasanbegovića, Šterc je odgovorio: "Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ja bih ukinuo sve udruge".

'Ne možemo financirati anacionalne udruge'

"Te udruge potroše otprilike oko milijardu i pol kuna. Veliki dio njih se bavi različitim djelatnostima, neke od njih su potrebne. Neke se bave civilnim društvom. Ajte vi meni recite je li to društvo popravljeno u ijednom segmentu. Ne možete financirati anacionalne udruge. To nitko ne financira. Te neke koje hoće djelovati na nekoj globalnoj svemirskom sceni, neka ih financira netko drugi, a ne da se financiraju iz državnog proračuna", istaknuo je.

Šterc je zatim kazao kako se protivi i financiranju 'projekata koji ne pridonose razvoju hrvatskog društva'.

"Ne možemo iz proračuna financirati projekte koje ne pridonose razvoju hrvatskog društva", rekao je.

Upitan po kojim kategorijama bi se trebalo mjeriti koje udruge doprinose koliko i kako doprinose hrvatskom društvu: "To je mjerljivo po projektima - pristupu, sadržaju, rezultatima, itd. Primjerice, mi se bavimo migracijama. Na primjer, onda se netko bavi migracijama u Indiji. Zašto mi to trebamo financirati? iz proračuna možemo financirati samo naše migracije. Ukinuo bih sve znanstvene projekte i programe koji ne koriste razvoju hrvatskog društva".

Šterc smatra kako bi se tako uštedjelo između 8 i 9 milijardi kuna.

"Bio sam u izbornom stožeru Kolinde Grabar Kitarović. Kada završite u izvršnoj vlasti, kada trebate donositi odluke, onda se pojavljuju različiti interesi. Iza ovoga ne postoji nikakv lobij, iza ovoga stoji nekoliko entuzijasta i znanstvenika koji ovo 'furamo' na javnu scenu", izjavio je.


Više osiguranika nego stanovika

Udruga mirovinskih fondova UMF-o i bankarski sustav su naručili studiju u kojoj su došli do razultata da cijeli mirovinski sustav kroz narednih od pet do 10 godina postaje upitan po ovom modelu. Isplata mirovina dolazi u pitanje. Ima više osiguranika nego stanovnika u Hrvatskoj. Imamo sustav u zdravstvu koji curi na sve strane. Ja sam dohvatio baze mirovinskog, HNB-a, zdravstva, itd. Baze koje su bile javno dostupne. Uspoređivao sam ih i uočio sam mnogo nelogičnosti. Između 150.000 i 300.000 imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovika. 150.000 ako uzmete službenu brojku DZS, 300.000 ako uzmete moju procjenu. Birača imamo barem 400.000 više nego što imamo stanovnika u biračkom korpusu. Izbrisalo se negdje oko 50.000 stanovništva. Imamo puno fiktivnog stanovništva u popisu stanovnika. Oni ulaze u popis na osonovu državljanstva, ali nema ih na osnovu definiranja stalnog stanovništva na osonovu Eurostata", pojasnio je cijeli intervju možete pročitati ovdje.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

demografija, stjepan štrlec, n1