Regija

SLOVENIJA: Povjesničari i pravnici spore oko odluke vrhovnog suda o partizanskoj presudi

Polemike su, kako dodaju, uz pravne aporije iz tog vremena obično vezane i na današnji politički ili ideološki pedigre sudionika rasprava.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Nedavni pravorijek slovenskog vrhovnog suda da je proces koji su u jesen 1943. godine u Kočevju organizirali slovenski partizani kako bi sudili zarobljenim pripadnicima domobrana i pripadnika tzv. plave garde ("slovenskih četnika") bio "legitiman i zakonit" izazvao je žestok prijepor među povjesničarima i pravnicima  jer je na spomenutom suđenju prije više od 70 godina izrečeno 16 smrtnih presuda koje su izvršene, prenose ovih dana slovenski mediji.

Polemike su, kako dodaju, uz pravne aporije iz tog vremena obično vezane i na današnji politički ili ideološki pedigre sudionika rasprava.

Suprotstavljajuće pozicije upletenih u vezi s pitanjima prošlosti, rata i poraća, i u ovom slučaju prenose mnogi mediji pojačavajući traumatiziranost slovenske  javnosti  događajima iz Drugog svjetskog rata i borbom "partizana i domobrana" koju nakon više desetljeća umjesto oružjem ostrašćenim izjavama virtualno nastavljaju njihovi unuci.

S ocjenom vrhovnog suda kao pravilnom složio se ugledni umirovljeni stručnjak za ustavno pravo profesor dr. Ljubo Bavcon, nekoć i sam partizan, piše ljubljanski "Dnevnik", ali presudu partizanskog suda legitimnom smatraju i dosta mlađi povjesničar Božo Repe (pisac autorizirane biografije Milana Kučana), te nekadašnji ustavni sudac Ciril Ribičič, prenose mediji u Sloveniji.

S druge strane neki povjesničari desnog usmjerenja poput dr. Tamare Griesser Pečar smatraju da je riječ o pravnom skandalu, a mediji navode da je i odluka vrhovnog suda dugo "ležala u ladici" jer su je neki vrhovni suci odbijali potpisati, no ne i predsjednik Vrhovnog suda Branko Masleša.

Nakon osvajanja utvrda pripadnika protupartizanskih postrojbi, domobrana i plave garde, u Turjaku i Grčaricama, partizani su zarobili 1200 pripadnika tih postrojbi koje su se nakon jake artiljerijske vatre predale, prebacili su ih u Kočevje, gdje je zasjedala jedna vrsta partizanske vlade, te organizirali tzv. Kočevski proces sa sudom sastavljenim od pravnika sklonih partizanima.

Suđenje je bilo brzo pa je od dvadesetak suđenih za "zločin izdaje naroda" njih 16 osuđeno na smrt i strijeljano, među njima i dva svećenika koji su u "neprijateljskim postrojbama" djelovali kao vojni kurati, ali je prema navodima nekih povjesničara i polovica od ukupnog broja zarobljenih kasnije strijeljana bez suđenja.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu podnijela je prije više godina Vida Svetek, kćerka jednog od osuđenih i ubijenih, navevši da je kočevski partizanski vojni sud kršio načelo poštenog suđenja, te da presudu treba revidirati odnosno poništiti.

Pravnici koji su njezin zahtjev podržali tvrdili su da se radilo o "montiranom procesu", da vojni sudovi smiju suditi samo vojnicima vlastite vojske, da se u presudi staroj 74 godine vijeće suda nije pozivalo ni na jedan zakon, te da su 1943. godine na području Slovenije još uvijek u kontinuitetu važili zakoni kraljevine Jugoslavije.

Odbijajući takva stajališta, slovenski Vrhovni sud naveo je  u obrazloženju odbijanja zahtjeva za zaštitu zakonitosti da u spomenutom suđenju nije bilo kršenja procesnog i materijalnog prava,  da je partizanski izvanredni vojni sud sastavom i načinom djelovanja postupao u skladu s radom takvih sudova u vrijeme ratnog stanja, te da se nije radilo o improviziranom sudištu bez pravila iako, kako je navedeno u obrazloženju, to nije bilo suđenje po pravilima koji danas važe.

"Radi se o jedinstvenom slučaju u kojemu je u Sloveniji vrhovni sud priznao zakonitost i legitimnost suđenja u vrijeme Drugog svjetskog rata", kazao je dr. Ljubo Bavcon koji je za vrijeme tog rata bio u partizanima.

"Mislim da je stajalište vrhovnog suda pravilno, o suđenju u Kočevju je u to vrijeme pisao i saveznički tisak a i predstavnici saveznika kazali su da se suđenje u Kočevju odvijalo po pravilima", dodao je Bavcon.

Glasnogovornik veteranske udruge preživjelih slovenskih domobrana Peter Sušnik dovodi u pitanje takvo stajalište i najavljuje moguću žalbu ustavnom sudu a ako bude trebalo i Europskom sud za ljudska prava jer tvrdi da se radilo o "revolucionarnoj" pravdi koja je vrlo upitna, a podsjetio je i na presudu slovenskog ustavnog suda koji je dopustio mogućnost revizije svih neregularnih presuda donesenih prije 1955. godine, u vrijeme Drugog svjetskog rata i prvih godina komunističke vlasti.

"Radilo se o klasičnom montiranom političkom procesu", izjavila je povjesničarka dr. Tamara Griesser Pečar koja se pitanjem Kočevskog procesa i revolucionarnog prava bavi već niz godina, a o tome je napisala i više knjiga.

Kako prenose mediji, ona dovodi u pitanje i samu legalnost takvih presuda jer smatra da je u vrijeme Drugog svjetskog rata na u Sloveniji u kontinuitetu važio pravni poredak nekadašnje kraljevine Jugoslavije, čija su vlada i monarh bila u egzilu, a neki drugi povjesničari desne provenijencije tvrde da se u Kočevju nije sudilo izdajicama naroda nego ideološkim, a potencijalno i političkim protivnicima komunizma, te da je to bio primjer revolucionarnog nasilja nad protivnicima kojih se trebalo riješiti, što je bilo potrebno kako bi komunisti došli na vlast nakon rata.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

DEŽELA, ustaše i partizani, drugi svjetski rat, SLOVENIJA, POVIJEST