Hrvatska

ZNANSTVENA STUDIJA: Braniteljska populacija ne razlikuje se od ukupne populacije

U braniteljskoj populaciji kao i u ukupnom stanovništvu Hrvatske, prevladavaju obitelji u kojima žive bračni parovi s djecom. Braniteljske obitelji u statističkom prosjeku imaju 3,4 člana, što je nešto više nego u ukupnoj populaciji.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministarstvo hrvatskih branitelja i Državni zavod za statistiku u Studiji “Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja” po prvi puta temeljem prikupljenih raspoloživih podataka te znanstvenim pristupom donosi analiza života hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, a podatci iz Popisa stanovništva iz 2011. i Registra branitelja pokazuju da se unatoč sudjelovanju u Domovinskom ratu braniteljska populacija 20-ak godina od završetka rata - gotovo ne razlikuje ili tek neznatno u segmentima - od hrvatske populacije u dobnoj skupini od 30 do 70 godina, a nikako se ne može govoriti o njihovoj privilegiranosti u društvu.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved Studiju je predstavio u petak u Zagrebu, istaknuvši kako je ona itekako važna ne samo za struku već i za javnost kojoj je sada omogućen jasan uvid u činjenice o životu ukupne hrvatske braniteljske populacije.

U javnosti se do sada nerijetko stvarala slika na temelju pojedinačnih, specifičnih problema i slučajeva, a što je ponekad u društvu rezultiralo i dojmom da je braniteljska populacija, kada je riječ o socioekonomskim obilježjima bitno drugačija u odnosu na ostalo stanovništvo, ponekad i privilegirana, što ne odgovara činjenicama, naglasio je ministar.

Braniteljska populacija u ukupnom stanovništvu Hrvatske čini 10 posto. Među braniteljima je 95,1 posto muškaraca i 4,9 posto žena.

Najviše hrvatskih branitelja je u dobi između 40 i 54 godine (60,7 posto), a prosječne dobi oko 48,5 godina. U gradskim sredinama živi ih 55,7 posto.

Najviše branitelja živi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njima živi oko 47 posto svih branitelja.

Obrazovna struktura branitelja

Kada se uspoređuje obrazovna struktura hrvatskih branitelja s ukupnim hrvatskim stanovništvom, proizlazi da bitno veći udio hrvatskih branitelja ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, dok je bitno niži udio onih koji nisu završili osnovnu školu. Hrvatski branitelji u odnosu na ukupno promatranu populaciju imaju nešto niži udio završenosti višega i visokog obrazovanja.

Što se tiče informatičke pismenosti braniteljska populacija u prosjeku pokazuje veću razinu pismenosti.

Stambeni status i standard te ekonomska aktivnost

Usporedba standarda stanovanja braniteljske populacije i ukupnoga stanovništva Hrvatske nije pokazala znatne razlike u glede vlasništva i veličine stambenih jedinica, stambenih statusa te opremljenosti stanova.

Najveće razlike unutar same braniteljske zajednice pokazale su se po županijama, kao uostalom i kod ostalih parametara (zapošljavanje, obrazovanje i sl.), a što je rezultat ekonomske razvijenosti pojedine županije.

Upravo te uočene razlike podloga su za kreiranje programa cjeloživotnog učenja (prekvalifikacja, dokvalifikacija i usavršavanja) namijenjenih hrvatskim braniteljima kako bi se ojačali njihovi potencijali i omogućilo lakše uključivanje u tržište rada.

Usporedba ekonomske aktivnosti braniteljske populacije s ukupnim stanovništvom u dobi od 30 godina i više, pokazala je da razlike postoje, ali one nisu velike kako se ponekad sugerira u pojedinim medijskim prikazima braniteljske populacije.

Prema Studiji hrvatski branitelji su u podjednakoj mjeri radno aktivni kao i ukupno stanovništvo, čak imaju nešto veći udio zaposlenih od nezaposlenih od ukupnog stanovništva.

Očekivano, braniteljska populacija bilježi tek nešto veći udio umirovljenih od ukupnog hrvatskog stanovništva, ali i niži udio neaktivnih zbog preuzimanja obveza u kućanstvu.

Udio nezaposlenih hrvatskih branitelja nešto je niži nego među ukupnom populacijom, što rezultira nižom stopom nezaposlenosti od 10,4 posto, u odnosu na 13,1 posto stope nezaposlenosti ukupnog stanovništva.

I u ostalim kategorijama položaja u ekonomskoj aktivnostima pomalo iznenađuje. U Ministarstvu su zadovoljni podatkom da stopa ekonomske aktivnosti hrvatskih branitelja od 69,1 posto, prelazi stopu aktivnosti hrvatskog stanovništva iste dobne skupine, koja iznosi 66,2 posto.

Izvori prihoda

Podatci o izvorima prihoda koje hrvatski branitelji ostvaruju na tržištu rada, pokazuju da je najveći prihod u Istarskoj županiji gdje iznosi 69,4 posto, zatim u Primorsko-goranskoj županiji gdje iznose 66 posto, te Krapinsko-zagorskoj i Gradu Zagrebu gdje taj prihod iznosi 65 posto.  Na začelju prema tim prihodima s tržišta rada s udjelom od 44 do 48 posto su slabije razvijene slavonske županije te Ličko-senjska.

Udio hrvatskih branitelja umirovljenika i branitelja koji su korisnici socijalnih naknada veći je u tim siromašnijim županijama.

Među hrvatskim braniteljima je gotovo polovica manje umirovljenika nego u ukupnom hrvatskom stanovništvu.

No, prema podatcima Popisa stanovništva 2011., čak 6 posto braniteljske populacije je bez ikakvih prihoda, navodi se u Studiji.

Također je među ukupnom braniteljskom populacijom 8 posto samačkih braniteljskih kućanstava, a od toga 5 posto nema vlastitog prihoda.

U odnosu na ukupnu populaciju proizlazi da hrvatski branitelji iz samačkih kućanstava imaju veću stopu nezaposlenosti za 2,4 postotna poena od samaca u Hrvatskoj.

Zdravlje i zdravstvene poteškoće

Nešto više od 23 posto hrvatskih branitelja izjavilo je da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, što je gotovo podjednak udio u odnosu na državni prosjek od 25,2 stanovnika Republici Hrvatskoj u dobi od 30 godina i više.

Prema vrsti zdravstvenih teškoća branitelja podatci pokazuju da su najzastupljenije oštećenje raznih organa i organskih sustava - 56,3 posto, te teškoće s kretanjem - 36,3 posto, dok su manje zastupljene teškoće s pamćenjem, koncentracijom ili sporazumijevanju s drugima, teškoće s vidom, sluhom ili glasovno-govornom komunikacijom.

Podatci o fizičkoj pokretljivosti pokazuju da ih je sasvim pokretno 75,5 posto dok je trajno ograničeno pokretno uz pomoć štapa, štaka ili hodalice 8,1 posto.

No, i te brojke pokazuju da su hrvatski branitelji pokretniji od opće populacije te da manji udio hrvatskih branitelja ima neki od oblika ograničene pokretljivosti odnosno trajne nepokretnosti.

Dobiveni podatci upućuju na potrebu za potpunijim spoznajama o zdravstvenom statusu braniteljske populacije sa svrhom prepoznavanja njihovih potreba.

Ministarstvo će kao i do sada, posebnu pozornost usmjeravati u provedbi novih mjera za poboljšanje stanja ranjivijih skupina hrvatskih branitelja, odnosno na one koji imaju višestruke zdravstvene teškoće ili boluju od kronične bolesti, ističe se u Studiji.

Braniteljske obitelji

U braniteljskoj populaciji kao i u ukupnom stanovništvu Hrvatske, prevladavaju obitelji u kojima žive bračni parovi s djecom.  Braniteljske obitelji u statističkom prosjeku imaju 3,4 člana, što je nešto više nego u ukupnoj populaciji.

Obitelji u kojima živi jedan roditelj s djecom čini svega 4,5 posto svih braniteljskih obitelji s djecom, dok je taj udio u ukupnom stanovništvu 24 posto.

U samačkim domaćinstvima prosječna dob je oko 50 godina i češće su nezaposleni nego ostali samci, a oko 5 posto njih izjavilo je da nema nikakvih prihoda što znači da žive od pomoći drugih osoba i domaćinstava.

Podatci iz Studije „brana“ iznošenju neprovjerenih i netočnih podataka i paušalnih ocjena o braniteljima

Ministar Tomo Medved istaknuo je na predstavljanju iznimnu vrijednost Studije “Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja”, prve od završetka Domovinskog rata, jer na sustavan i znanstveni način donosi podatke o braniteljskoj populaciji u odnosu na ukupno hrvatsko stanovništvo.

Također je naglasio kako će objavljeni podatci iz Studije biti „brana“ dosadašnjim nerijetkim iznošenjima neprovjerenih i netočnih podataka kao i paušalnih ocjena vezano za hrvatske branitelje i njihove statuse u hrvatskom društvu.

Cjelokupna Studija “Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja” može se pročitati i na internetskim stranicama Ministarstva te Državnog zavoda za statistiku.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

DEMOGRAFIJA, DZS, VLADA, Ministarstvo hrvatskih branitelja, ZNANSTVENA STUDIJA