Svijet

SKANDINAVIJA: Iako najsretniji na svijetu, Norvežani možda promijene vlast

O tome koliko će manjih stranaka preći izborni prag ovisit će sastav nove vlade jer je velike stranke neće moći sastaviti same.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Na norveškim parlamentarnim izborima u ponedjeljak očekuje se tijesna utrka, a presudnu ulogu u formiranju buduće vladajuće koalicije moglo bi imati nekoliko manjih stranaka koje su po anketama negdje na rubu ulaska u parlament, pišu agencije.

O tome koliko će manjih stranaka preći izborni prag  ovisit će sastav nove vlade jer je velike stranke neće moći sastaviti same.

Premijerka Erna Solberg, čelnica Konzervativne stranke, posljednje četiri godine vodi manjinsku vladu desnice u kojoj je i populistička Napredna stranka.

Njezina manjinska vlada ovisila je o podršci dviju stranaka centra, liberala i demokršćana, koje nisu željele u formalnu koaliciju zbog neslaganja s protuimigracijskom politikom Napredne stranke.

Iako je vlada Erne Solberg izdržala puni mandat, tenzije između populista, demokršćana i liberala gotovo su stalno bile prisutne.

U predizbornoj kampanji premijerka je obećala nova radna mjesta, smanjenja lista čekanja u zdravstvu, veći proračun vojsci i policiji te unapređenje socijalne skrbi.

Norveško gospodarstvo oporavlja se od krize izazvane oštrim padom cijena nafte, ali je taj sektor izgubio 50 tisuća radnih mjesta od 2013. do 2016. godine. Vlada je posljedice toga neutralizirala smanjenjem poreza, ali se sve više čuju glasovi da je potrebno transformirati gospodarstvo jer je previše ovisno o nafti.

Solberg je uspjela neutralizirati i drugu veliku krizu u svom mandatu, veliko povećanje broja imigranata. Povijesni imigracijski val koji je 2015. uzdrmao Europu zahvatio je i Norvešku, zemlju s 5,3 milijuna stanovnika gdje je te godine bilo više od 30.000 zahtjeva za azil.

Europa je od tada zatvorila svoje granice, a Norveška postrožila uvjete useljavanja i val izbjeglica u zemlju je zaustavljen.

Iako se Norveška redovito nalazi na vrhu popisa najbogatijih i najsretnijih zemalja svijeta, to nipošto ne znači da ondje nije moguće izgubiti izbore.

"Uvijek je lakše biti kritičan nego zahvalan. Bogatstvo norveških građana uzrokuje i dodatne očekivanja koja je vrlo teško ispuniti, bez obzira kojoj stranci", kaže politički analitičar Bernt Ardal.

U norveškoj povijesti nijedan konzervativni premijer nije osvojio dva uzastopna mandata.

Glavni protukandidat aktualnoj premijerki je Jonas Gahr Store, čelnik Laburističke strake i bivši ministar vanjskih poslova u vladi Jensa Stoltenberga, sadašnjeg glavnog tajnika NATO-a.

On tvrdi da je Solberg u posljednje četiri godine Norvešku pretvorila u hladniju i zatvoreniju zemlju. Naglašava i da treba osnažiti socijalnu državu. "Norveška nije imuna na ono što se događa u svijetu, a to znači da i kod nas rastu nejednakosti", rekao je.

Ankete najavljuju izborni triler. Za većinu u norveškom parlamentu potrebno je 85 zastupničkih mandata.

Tjedan prije izbora anketa agencije Kantar predvidjela je 87 mandata za vladajuću konzervativnu koaliciju, devet manje nego prije četiri godine, ali dovoljno za pobjedu.

Nekoliko dana kasnije ispitivanje javnoga mnijenja dnevnika VG pokazalo je, pak, da lijeva koalicija ima 86 mandata.

Izborni prag iznosi četiri posto, a Liberalna stranka pleše po rubu. Ne pređu li liberali izborni prag, Solberg će teško do drugog mandata.

Store je uvjeren da će laburisti i njihovi parnteri u vladi od 2005. do 2013., Stranka centra i Stranka socijalističke ljevice, doći do dovoljnog broja mandata za povratak na vlast.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

LJEVICA, IZBORI, SKANDINAVIJA, NORVEŠKA, DESNICA