Zagreb

MSU: Počeo simpozij o fotografskoj baštini u hrvatskim muzejima

Fotografije i fotografska oprema nalazi se u gotovo stotinu muzejskih zbirki šezdesetak hrvatskih muzeja, koje su dragocjen materijal za pojedine gradove, no njihov značaj nerijetko nije dovoljno vidljiv i prepoznat na nacionalnoj razini.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatski muzeji u svojim zbirkama čuvaju oko milijun fotografija kao vrijednu kulturnu baštinu koja je suočena s novim, digitalnim izazovima, ali i činjenicom da ne postoji objedinjena na jednom mjestu, rečeno je na simpoziju o fotografskoj baštini u muzejima, koji je počeo u srijedu u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu

Fotografije i fotografska oprema nalazi se u gotovo stotinu muzejskih zbirki šezdesetak hrvatskih muzeja, koje su dragocjen materijal za pojedine gradove, no njihov značaj nerijetko nije dovoljno vidljiv i prepoznat na nacionalnoj razini.

"Fotografska baština je rasparcelirana po cijeloj Hrvatskoj, a ne postoji centar koji bi ih okupio, ne nužno s originalima", ocijenio je Željko Koščević u izlaganju "Niz pitanja vezanih za definiciju pojma fotografska baština".

Koščević smatra da je potrebno objediniti i opuse živućih fotografa koji postoje u pojedinim muzejima, ali nisu dostupni na jednom mjestu, u centru kakvi postoje u cijeloj Europi.

Drži da bi muzejski stručnjaci vezani uz fotografsku baštinu trebali pokrenuti izradu leksikona hrvatske fotografije od polovice 19. stoljeća do danas. "Hrvatska fotografija bez sumnje zaslužuje jedno takvo izdanje o čemu svjedoče muzejski materijali, ona je uvijek bila i danas je sinhronizirana s europskim trendovima", istaknuo je.

Organizator simpozija je Muzejski dokumentacijski centar, u ime kojega se okupljenim muzejskim profesionalcima, kustosima, dokumentaristima, samostalnim istraživačima, arhivistima, privatnim kolekcionarima, fotografima obratila Lada Dražin-Trbuljak.

Podsjetila je kako je Muzejski dokumentacijski centar posljednjih petnaestak godina organizirao pet simpozija na različite teme, od muzejskih publikacija i knjiga u muzeju do filma i glazbe.

"Cilj ovog simpozija je spoznati kakva je situacija u postojećim fondovima, ali i postaviti pitanje što dalje", rekla je Dražin-Trbuljak, najavivši za naredna dva dana simpozijski 'maraton' s 52 izlagača i 46 izlaganja u desetak tematskih blokova.

Želja je organizatora da se nakon simpozija postojeća muzejska fotografska baština bolje valorizira i da se potakne njezino sustavno dokumentiranje, da se istraže strategije digitalizacije fotografske baštine u hrvatskim muzejima te da se kroz iskustva drugih prepoznaju najbolje prakse na području istraživanja i prezentiranja te baštine.

Sudionici će imati priliku saznati više detalja o fotografijama u hrvatskim muzejima, s obzirom da se vjeruje da ih je i više od milijun, s obzirom da su one često uključene i u ostale muzejske i dokumentacijske zbirke, fototeke i medijateke.

Tematski blok koji će se baviti fotografijom kao muzejskim predmetom, na primjeru zbirki u muzejima Koprivnice, Virovitice, Valpovštine, Varaždina, Splita, Rijeke, dok će o izlaganju fotografija i istraživanju baštine kao fragmenta ili teme stalnog postava ili povremenih izložbi govoriti stručnjaci iz Gradskog muzeja Varaždin, Hrvatskog povijesnog muzeja i drugih.

Zasebna cjelina posvećena je otkupima i donacijama kod skupljanja fotografija na primjeru Gradskog muzeja Sisak, avizicija iz starih koprivničkih fotoateljea Karla Plajha i Ivana Šefa te sprovoda Stjepana Radića, dok se druga bavi autorskim pravima i pravnim reguliranjem korištenja fotografske baštine.

Praktični dio simpozija donosi radionicu "Prepoznavanje povijesnih fotografskih procesa s osnovnim uputama za preventivnu zaštitu".

Na radionici će biti predstavljeni najvažniji procesi primjenjivani u izradi fotografija na prostoru Hrvatske, počevši od dagerotipije kao prvoga komercijalno iskoristivoga fotografskog procesa pa do postupaka izrade fotografija u boji kakvi su i danas u upotrebi i osnova su gotovo svih važnijih zbirki fotografija u zemlji.

Izlaganje će biti ilustrirano različitim primjerima iz privatnih referentnih zbirki fotografskih procesa u vlasništvu Miljenka Smokvine i Hrvoja Gržine, koji će voditi radionicu.

U četvrtak će simpozij otvoriti tematska cjelina posvećena muzeološkoj ulozi i mjestu fotografije u muzeju, među ostalim, na primjeru fototeke Dokumentacijske službe Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije Antuna Augustinčića i Muzeja grada Zagreba.

Uslijedit će cjelina posvećena istraživačima i teoretičarima fotografije, od Vladimira Tkalčića i Dragutina Gorjanović-Krambergera do fotografa sudionika ratnih zbivanja.

Sudionici će razgovarati i o izazovima u susretu analognog svijeta i digitalne paradigme, te fotografiji u odnosu na izdavačku djelatnost.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

HRVATSKI MUZEJI, ZAGREB, MSU, FOTOGRAFIJA