Kultura

VLADA: Usvojena Nacionalna strategija za poticanje čitanja 2017.-2022.

Prioritete strategije iznijela je Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture, koja je istaknula da je u izradi teksta radilo šest radnih skupina s ukupno 31 članom.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje, te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala tri su ključna strateška cilja nove nacionalne Strategije poticanja čitanja koju je Sabor usvojio u četvrtak, a provodit će ju, od 2017. do 2022., Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Za to su, kako je nakon saborske odluke najavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, zasad osigurana sredstva u državnom proračunu RH za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019. na razdjelima dvaju ministarstava, i to u iznosu od ukupno dva milijuna kuna na razdjelu Ministarstva kulture, te oko 1,13 milijuna kuna na razdjelu MZO-a.

"Za sada smo osigurali inicijalna sredstva za 'kick off', i tu ćemo u prvom redu ići prema onim aktivnostima koje do sada provode oni koji su uključeni i, što nam je jako važno, za započeti rad na nacionalnoj kampanji za promicanje čitanja", rekla je ministrica na briefingu novinara u Ministarstvu kulture.

Precizna alokacija sredstava ovisit će o usvojenom akcijskom planu, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine, napomenula je.

Kako će nacionalna kampanja točno izgledati i odakle će krenuti još nije utvrđeno – ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako se još ne zna da li će se ići na raspisivanje poziva ili na rad s različitim dionicima – a sve će biti utvrđeno akcijskim planom, koji će postaviti rokove kako bi potom radna skupina donijela odluku o tome kojim putem će se ići.

Ministrica je istaknula da je rad na Strategiji počeo još prije nekoliko godina – povjerenstvo za njenu izradu imenovano je još 2014. – no tek su sada osigurani uvjeti da se za projekt osiguraju sredstva te da ona bude i formalno usvojena.

"Napor oko donošenja Strategije povezujem i s krizom koju smo ove godine proživjeli u knjižarskoj mreži jer mislim da sve mjere koje sada provodimo, kroz potpore, otkupe, stimulacije, pa sada s ciljanim pozivom za poduzetništvo u knjižarstvu i nakladništvu, da ništa od toga neće biti održivo i neće dati održive rezultate ako se ne bude podizao broj građana zainteresiranih za čitanje i koji redovito čitaju", rekla je Obuljen Koržinek.

Sve to samo je dio jednog šireg okvira za promociju knjige i čitanja, napomenula je, pri čemu su svi dionici pripreme prijedloga Nacionalne strategije poticanja čitanja pokazali izniman interes za sudjelovanjem u tome projektu, a posebno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, "koje po svom djelokrugu može najviše napraviti na samoj provedbi".

Kako je prioritet ove Vlade određene reformske procese gdje god je to moguće financirati iz europskih sredstava, posebno je za MK važna i suradnja s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, budući da se je u planu implementaciju Strategije financirati u velikoj mjeri iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., rekla je ministrica.

To je moguće ostvariti budući da podaci o čitanosti i čitalačkim navikama u Hrvatskoj, prema posljednjem istraživanju Gfk, pokazuju da je velik broj građana potpuno isključen iz aktivnosti čitanja – naime, u prošloj godini barem jednu knjigu pročitala je tek polovica Hrvata, njih 53 posto.

Posebno mjesto u Strategiji zauzima e-knjiga, napomenula je nadalje Obuljen Koržinek, s obzirom na podatak da, iako više od 70 posto građana ima pristup uređajima preko kojih može čitati elektroničke knjige, samo 12 posto njih i čita knjige u elektroničkom obliku.

U tome smislu bitno je izmijeniti percepciju da ono što je digitalno dostupno treba automatski biti i besplatno a što, smatra ministrica, treba staviti u širi kontekst osvjetljavanja potrebe održivog korištenja digitalnih kulturnih sadržaja.

Plan vizije: Čitati da ne ostanemo bez riječi

Prioritete strategije iznijela je Maja Zrnčić iz Ministarstva kulture, koja je istaknula da je u izradi teksta radilo šest radnih skupina s ukupno 31 članom. Tri su strateška cilja – uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje, te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala – te 15 specifičnih ciljeva i 42 mjere kroz koje će se u Okvirnom akcijskom planu Strategija provoditi.

Na temelju Okvirnog akcijskog plana za svaku će se godinu izrađivati poseban akcijski plan koji će zajedno donijeti MK i MZO. Vizija je utemeljena u stajalištu da hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva, s krilaticom "Čitajmo da ne ostanemo bez riječi", a ostvarit će se tijekom idućih pet godina kroz niz aktivnosti i projekata.

Za to je Ministarstvo kulture osiguralo sredstva u iznosu od 500 tisuća kuna godišnje za 2017. i 2018. godinu, te 1 milijun kuna za 2019. godinu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dio mjera te Strategije osiguralo je 276.033 kune za 2017. godinu; 441.908 kuna za 2018. i 413.409 kuna za 2019. godinu. U projekciji izračuna za 2018. i 2019., planira se i financiranje putem sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u visini dva milijuna kuna godišnje.

Prvi cilj je uspostava učinkovitoga društvenoga okvira za podršku čitanju, za što je potrebno osnovati radnu skupinu na razini MK-a i MZO-a koja će raditi na osiguranju uvjeta za provedbu i praćenje Strategije te evaluaciju njezinih učinaka. Unutar toga će se cilja pristupiti specifičnim ciljevima kao što su osigurati znanstvena istraživanja koja će dati relevantne spoznaje, uspostava sustava distribucije informacija, te poticanje međusektorskog povezivanja i suradnje.

MZO ključan u procesu provedbe

Za razvoj čitalačke pismenosti nužno je prvo osmisliti i provoditi programe poticanja čitanja djeci rane i predškolske dobi, u čemu će ključnu ulogu imati MZO, koje mora informirati i educirati roditelje o važnosti čitanja ali i sustavno uvoditi ciljane, dobro osmišljene programe i aktivnosti u odgojno-obrazovni proces.

Strategija je zajednički dokument MK i MZO, koji ju zajednički i implementiraju, a kako bi došlo do učinkovitog spoja kulturne politike i obrazovnog sustava, ona bi trebala na neki način postati dio kurikularne reforme, u smislu većih napora na poticanje interesa za čitanje, a ministrica Obuljen Koržinek izrazila je iznimno zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s MZO-om u mandatu ove Vlade, koji je vrlo aktivno involviran u implementaciju Strategije.

Treći ključni cilj Strategije je povećati dostupnost knjiga i drugih čitalačkih materijala, a to se misli prvenstveno postići kroz sustavno ulaganje u pisce, ilustratore i prevoditelje i u njihovo djelovanje.

"Kod nas je problem da se osim direktnog ulaganja u autorski rad ili stvaralaštvo i produkciju taj element participacije vrlo slabo prepoznavao u kulturnoj politici. Tako da mislim da će ta Strategija omogućiti da cijeli ustav, sve ono što radimo, stavimo u neke logične odnose, da više radimo tamo gdje vidimo da imamo slabije pokazatelje ili da pokrenemo određene aktivnosti", rekla je Obuljen Koržinek.

Strategija će dati institucionalni okvir, obvezat će one koji se inače bave poticanjem čitanja da rade na tome, a ujedno je važna kako bi se po pojedinim tematskim područjima mogli puno bolje pratiti učinci mjera u odnosu na ono što je postavljeno kao polazni, odnosno, željeni cilj.

"Strategija će omogućiti da kroz obavezan sustav praćenja vidimo kako nam se kreću podaci te će se moći iz godine u godinu i svoje financiranje ali i druge mjere prilagođavati tim potrebama", pojasnila je ministrica.

"Mi moramo biti svjesni da s jedne strane pokrećemo programe koji su ipak nadogradnja, a s druge strane u brojnim područjima nemamo riješene fundamente – od toga kako funkcioniraju knjižnice, školske knjižnice, kolika sredstva imaju za nabavu knjižne građe i slično", napomenula je.

Strategija će i u tom smislu postaviti jasne smjernice, pomak koji se osjeća iz MZO treba nastaviti, a isto tako također treba djelovati prema jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama da i oni, u okviru implementacije Strategije, preuzmu svoje obaveze, jer sad govorimo o temeljnoj stvari: da knjiga bude dostupna, kako bi se uopće mogle implementirati razne druge mjere kako bi građani u tome što je dostupno i sudjelovali, poručila je.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

VLADA, ČITANJE, KULTURA, MZO, Nacionalna strategija za poticanje čitanja