Mojbiz

GRABAR-KITAROVIĆ: Ljudi su temelj napretka i razvoja. Stoga zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova je cilj svih ciljeva

Piše: Ivana Vranješ

Postoji veliki potencijal za  gospodarsku suradnju između  Hrvata u svijetu i  Hrvata u domovini koji je  često puta i nedovoljno iskorišten.  Kako  bi se uspostavili  poslovni  kontakti, potaknule investicije u Hrvatsku, odnosno gospodarski povezala iseljena i domovinska  Hrvatska u  Zagrebu se od 6  do 8   studenog održava treća  poslovna konferencija domovinske i iseljene  Hrvatske“ Meeting G2.3“, pod nazivom Hrvatska –puna poslovnih mogućnosti“

Konferencija je okupila  brojne  iseljene poslovne ljude  hrvatskih korijena iz  cijelog svijeta.  Konferenciju je  utorak svečano otvorila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Naglasila je kako od samog  početka njezinog  predsjedničkog mandata jedan od vanjsko-političkih prioriteta  je bio i ostao razvijanje i njegovanje odnosa s hrvatskim iseljeništvom u cijelom svijetu „ Važno mjesto u mom djelovanju zauzima stvaranje ozračja za povratak  iseljenika, njihovu integraciju  u život u domovini, za ulaganje i rad u Hrvatskoj  rekla je predsjednica. Naglasila je kako tijekom svojih posjeta u zemljama gdje su hrvatske iseljeničke zajednice nastojala je vratiti izgubljeno povjerenje prema domovini. Podsjetila je kako je velika uloga iseljenika u stvaranju samostalne Republike Hrvatske te im je zahvalila na domoljublju i jačanju veza s matičnom zemljom.

„ Globalna Hrvatska ima potencijal  čiju veličinu tek treba spoznati, čiju institucionalnu i funkcionalnu mrežu treba isplesti tekroz nju graditi gospodarske, političke utjecaje u globalnom svijetu“,  izjavila je predsjednica koja smatra da  takav cjelovit politički  pristup koji ne izostavlja niti jednog  Hrvata, gdjegod se nalazi je potreban i nužan. Dodala je kako je Hrvatska prije dvije godine izlaskom iz recesije ojačala svoje gospodarstvo. No smatra kako se ne vidi napredak iz brojnih pokazatelja, a pogotovo iz trenda iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji što pogoršava godinama demografske trendove i predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Poručila je da su ljudi temelj napretka i razvoja. Stoga zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova je cilj svih ciljeva

„ Pozivam iseljenike da nam budu suradnici u poticanju gospodarstva, pomognu svojim iskustvom, znanjem i ulaganjima da bismo zadržali mladost u Hrvatskoj“,  rekla je  predsjednica te je obećala da će se zalagati za poticajnu poslovnu klimu i okruženje.

„ To je najbolji  pristup za stvaranje  moderne i perspektivne Hrvatske kakvu su željeli  naši  preci i kakvu zaslužujemo“, zaključila je predsjednica.

 Jedna od  povratnica  u Hrvatsku je Branka Čubelić iz Australije,  a u domovinu se vratila prije četiri godine.

   Živim u Splitu i osnovala sam  firmu za organizaciju evenata, ali smo se i specijalizirali za liksuzna vjenčanja stranaca. Tako da su klijenti  80 posto Englezi, a  imamo  i Amerikanaca, Kanađana, Australaca i Europljana. U Hrvatsku sam se vratila zbog nostalgije, ljubavi prema domovini. U Splitu i okolici koliko znam vratilo se  oko 100 povratnika iz Australije i svi rade, ali i iz drugih zemalja“, rekla je Čubelić. Smatra da  jesada vrijedno investirati u Hrvatsku, iako se još puno stvari mora promijeniti i u  pogledu administracije.

 „ Stranci su prepoznali da  je dobro doći u Hrvatsku, investirati u Hrvatsku, dok naši mladi ljudi odlaze u inozemstvo jermisle da je trava zelenija u tuđem dvorištu“, zaključila je Čubelić.

Poduzetnik Nikola Gudelj  već 28 godina živi u Švicarskoj i želi investirati u Hrvatsku.

„ Bavim se obnovljivim izvorima energije, imam firmu u Švicarskoj koja projektira solarne elektrane, te imam firmu u Hrvatskoj s kojim ulažemo u postrojenja na biomasu. Zanima me ulaganje u područje energetike, dakle solarne elektrane, postrojenja na biomasu, ali u Hrvatskoj je investitorima zanimljivo i područje turizma i poljoprivrede.“, rekao je   Gudelj. Smatra da je poslovna klima u  Hrvatskoj povoljna, ali postoji potencijala  za poboljšanje.  Kaže da je najveći problem  birokracija koja je prisutna ne sami u Hrvatskoj, nego i u  Švicarskoj. No neke  procedure se moraju ubrzati u Hrvatskoj.

Naglasio je kako je njegova tvrtka već krenula u izgradnju velike  solarne elektrane u Slavoniji..

„ Spreman sam investirati u Hrvatsku, ali  poslovni ljudi iz  Švicarske još nisu za to. Ne poznaju   hrvatsku investicijsku klimu. Još gledaju Hrvatsku kao balkansku zemlju, iako smo daleko od Balkana“, zaključio je Gudelj.


 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvaTSKA, gospodarstvo, iseljenici