Svijet

ZA SVAKOGA PONEŠTO: Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Vijeće za opće poslove EU-a, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica u ponedjeljak glasovati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).

Piše: PolitikaPlus/Hina

Europska unija će sljedeći tjedan donijeti odluku o novim sjedištima dviju agencija koje moraju napustiti London kada Velika Britanija napusti EU, a krajem tjedna održava se summit sa zemljama Istočnog partnerstva.

Vijeće za opće poslove EU-a, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica u ponedjeljak glasovati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).
 
Za udomljavanje EMA-e kandidiralo se 19 europskih gradova, među njima i Zagreb, a za sjedište EBA-e osam gradova.
 
Zbog načina glasovanja nemoguće je predvidjeti ishod, iako se Milano najčešće spominje kao favorit za EMA-e, za koju vlada puno veći interes i za koju se ulaže puno više lobističkih napora. To je i razumljivo s obzirom na to da je to najveća europska agencija s oko 900 zaposlenih i udomljavanje takve agencije donosi sa sobom velike ekonomske koristi, a izabrani grad bi mogao postati središnje mjesto europske industrije lijekova.
 
Europska agencija za lijekove osnovana je 1995. godine, a odgovorna je za znanstvenu procjenu, nadzor i praćenje sigurnosti lijekova u EU-u. EMA je zadužena za zaštitu zdravlja ljudi i životinja jer joj je dužnost da se brine da svi lijekovi koji se nađu na europskom tržištu budu sigurni i kvalitetni.
  
Glasovat će se u najviše tri kruga. Svaka od 27 zemalja članica u prvom krugu ima po šest bodova, koje raspoređuje na sljedeći način - tri boda daje onom kandidatu kojeg smatra najboljim, zatim dva boda  drugom najboljem i jedan bod trećem.
 
Svaka zemlja glasovat će na listu papira, a zanimljivo je da će nakon glasovanja ti papiri biti uništeni i neće ostati nikakav pisani trag. Upravo zbog toga sve glasine o favoritima treba uzeti s velikom rezervom jer to što je neka zemlja obećala nekome glas ne mora ništa značiti, niti će se moći provjeriti je li obećano i ispunjeno.
 
Ako jedan od gradova kandidata dobije 14 glasova s po tri boda, on je pobjednik već u prvom krugu.  Moguće je da neki od kandidata dobije najveći broj bodova zahvaljujući glasovima koji nose dva ili jedan bod, ali je svejedno, pobjednik bi bio onaj koji koji osvoji 14 glasova po tri boda.
 
Ako nijedan grad ne dobije po tri boda od najmanje 14 zemalja članica, onda se pristupa drugom krugu glasovanja u koji bi ušli tri kandidata s najvećim brojem bodova. U slučaju da ima više od tri grada koji su dobili najveći broj bodova, svi oni idu u drugi krug.
 
U drugom krugu svaka zemlja ima jedan glas koji vrijedi jedan bod, koji može dodijeliti jednom od tri ili više kandidata koji su ušli u drugi krug.
 
Ako jedan grad dobije 14 ili više glasova, bit će izabran. Ako nijedan kandidat ne dobije 14 ili više glasova, dva grada s najviše glasova ulaze u treći krug. U slučaju da tri illi više gradova ima jednak broj glasova, svi oni ulaze u treći krug.
 
U trećem krugu također svaka zemlja ima po jedan glas s po jednim bodom. Dođe li do trećeg kruga, izabran je onaj grad koji dobije najveći broj glasova, ali ne mora dobiti natpolovičnu većinu.  U slučaju da i u trećem krugu bude više od jednog kandidata s najvećim broj glasova, pristupa se izvlačenju, kao na lutriji, i onaj koji je izvučen dobije sjedište agencije.
 
Ima gradova koji su se kandidirali za obje agencije, ali pravilo je da nitko ne može dobiti obje.
 
U petak se u Bruxellesu održava 5. summit Istočnog partnerstva, koji okuplja čelnike zemalja članica i šest zemalja, istočnih susjeda - Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Moldovu i Ukrajinu. Istočno partnerstvo pokrenuto je 2009. godine kao forum za jačanje gospodarskih i političkih veza s istočnim susjedima, koji nemaju perspektivu članstva. Ipak, istočne članice EU-a zauzimaju se da se Ukrajini otvori perspektiva članstva, ali to nema previše izgleda za uspjeh s obzirom na to da Unija bježi od teme proširenja dok traje proces unutarnje konsolidacije. Zasad jedino zemljama zapadnog Balkana nitko ne dovodi u pitanje perspektivu članstva, ali ni to neće ići brzo. Na summitu će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković.
 
U petak će se u Bruxellesu sastati predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i britanska premijerka Theresa May. Tusk je izjavio da bi Britanija morala uložiti napore u napredak u pregovorima o Brexitu ako želi da EU prosincu odobri prelazak u drugu fazu pregovora, to jest pregovore o budućim odnosima.
 
U ponedjeljak i utorak u Bruxellesu se sastaje Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. U ponedjeljak je na rasporedu obrazovanje na kojem će sudjelovati i hrvatska ministrica Blaženka Divjak, a u utorak kultura i sport na kojem će sudjelovati ministrica kulture Nina Obuljen i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport Republike Hrvatske Janica Kostelić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

bruxelles, EMA, europska unija, EU