Mojbiz

NOVINARSKI DOM: Dodijeljena nagrada 'Hrvoje Mateljić' za gospodarsko novinarstvo

Ove godine nagradu za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju dobio je novinar Privrednog vjesnika Jozo Vrdoljak, nagradu za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima dobio je novinar Nove TV Mato Barišić, a nagradu za najbolje priloge o gospodarstvu novinara do 29 godina dobila je novinarka Jutarnjeg lista Lucija Vranjkovć.

FOTO: https://lider.media/
Piše: Ivana Vranješ

Poslovni tjednik Lider u Novinarskom domu u Zagrebu osmu godinu zaredom dodijelio je nagradu „ Hrvoje Mateljić“ za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu. Riječ je o nagradi koja nosi ime tragično preminulog novinara Hrvoja Mateljića, jednog od utemeljitelja poslovnog tjednika Lider, a o dobitnicima nagrade u tri kategorije odlučuje žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija, te stručnjaka iz gospodarstva.

Ove godine nagradu za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju dobio je novinar Privrednog vjesnika Jozo Vrdoljak, nagradu za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima dobio je novinar Nove TV Mato Barišić, a nagradu za najbolje priloge o gospodarstvu novinara do 29 godina dobila je novinarka Jutarnjeg lista Lucija Vranjkovć.

„Svi dobitnici nagrada trebaju znati da dobivaju nagradu koja nosi ime kolege koji je njegovao visoke standarde novinarstva. Ovu nagradu smo osmislili u znak sjećanja na Hrvoja Mateljića, ali i kao poticaj da se u izazovnim vremenima u novinarstvu u cjelini, ali i u ekonomskom poslovnom novinarstvu kao segmentu zadrže visoko standardi kvalitete“, rekao je glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović, čestitajući nagrađenima.

„Ova nagrada je veliko priznanje, posebno kada dolazi od struke, od onih koji se bave gospodarskim temama i problematikom. To je i nagrada sugovornicima koji su stali pred kameru, a koji su se na taj način izborili za nešto dobro, za nekakvu pravdu, istinu. Godinu i pol dana obrađivao sam više tema , to su priče o ljudima koji su potpisivali ugovore s distributerima energije, a nisu znali tko su, o poljoprivrednim poticajima poljoprivrednicima i proizvođačima koji ustvari to nisu, priča o obitelji Pevec“, rekao je Mato Barišić.

Mlada novinarka Jutarnjeg lista, Lucija Vranjković je rekla kako je ova nagrada za nju velika čast i priznanje. „ Nisam dugo u Jutarnjem listu, do sada sam pratila situaciju u Agrokoru i IT industriju. Ova nagrada će mi biti motiv da se i dalje trudim i nastavim u istom tonu“, rekla je Lucija Vranjković.

U sklopu dodjele nagrade održan je i okrugli stol““ Kako mediji izvještavaju o situaciji Agrokor“, s obzirom da se zbog krize koncern Agrokor našao u fokusu svih hrvatskih medija.

Na okruglom stolu su sudjelovali Eliana Čandrlić novinarka Hrvatskog radija, Zlatko Herljević predavač na „ Vernu“ Kristina Laco iz komunikacijskog ureda Agrokora, Frenki Laušić novinar Slobodne Dalmacije, Jasmina Kuzmanović novinarka Bloomberga i Tihomir Ladišić s N1 televizije.

„Na početku ove godine nitko nije znao, naslućivali jesmo, ali nismo mogli dokazati, nismo imali provjerenih informacija da će Agrokor financijski skrahirati. Kad se to dogodilo novinari su se našli pred golemim izazovom. To je najveća priča iz političkog ekonomskog okruženja u Hrvatskoj u ovoj godini, ali to će biti i najveća priča još narednih 10 ili 15 godina, odnosno posljedice onoga što se dogodilo“, rekla je zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler. Naglasila je da su novinari bili zatečeni veličinom slučaja, koliko god se naslućivalo da Agrokor ima problema nisu se znale dimenzije tih problema niti što će se dogoditi. Dodala je kako je medijima puno pomogla izvanredna Uprava Agrokora koja je jednom tjedno održavala brifinge za novinare.

„“ U medijima kolega koji su dolazili na brifinge nisam nalazila na različita tumačenja. Prema tome može se reći da su ozbiljno se primili tog posla i da su vrlo korektno izvještavali. No uvijek postoje nedomunice, međutim svaku misao sam provjeravala u dnevnim novinama, portalima i televizijama kao i druge kolege. Stoga mislim da je posao korektno odrađen do sada i zasada, a vidjet ćemo kako će biti dalje“, rekla je Tašler.

Novinarka Hrvatskog radija Eliana Čandrlić je rekla da su se s obzirom na količinu događaja, važnost i veličinu problema po njenom mišljenju hrvatski mediji po prvi put morali snalaziti u takvoj situaciji.

„Većim dijelom situacija u Agrokoru je korektno praćena. Ono što je bio problem je kako pratiti blog Ivice Todorića i kako se postaviti prema tome, ali sve u svemu mislim da su mediji položili ispit“, ističe Čandrlić. Dodala je kako je prednost Hrvatskog radija da kao i Hrvatska televizija ima gospodarsku redakciju , specijalizirane novinare , te je naglasila kako je Hrvatski radio ogromnu količinu emisija, a posebno kroz vijesti u informativnom programu , posvetio problemu u Agrokoru.

„Sve treba promatrati kroz prizmu vremena. Kad danas vidim da je N1 prvi 15 ožujka objavio tekst o prvom tajnom sastanku vezano za Agrokor, a da smo 7 studenog prvi objavili informaciju da je Ivica Todorić uhapšen, to znači da smo napravili jedan savršen krug, pratili smo iz trenutka u trenutak sve detalje koji su nam bili poznati“, rekao je Ladišić. Naglasio je kako je televizija N1 imala probleme kao i drugi mediji, a to je da su svi izvori informacija iza Agrokora pa i iz Vlade bili potpuno nedostupni.

„Stoga smo pratili izvore koje smo imali, pokušali smo ih maksimalno potvrditi i provjeriti. Tako da smo vijest koja je objavljena u ožujku o tajnom sastanku u Vladi, koji je otvorio krizu u Agrokoru objavili kad smo dobili iz dva nezavisna izvora potvrdu da je sastanak održan i tada je sve krenulo u jednu lavinu koja je postala najveća novinarska priča“ zaključio je Ladišić.

Novinar Slobodne Dalmacije Frenki Laušić je rekao da su mediji 90tih godina relativno korektno izvještavali o Agrokoru koji još tada nije bio dovoljno moćan, a tako su izvještavali i početkom 2000 godine.

„Međutim kako je rasla moć Agrokora ekonomska, politička, oglašivačka mediji su u svom pisanju bili sputaniji . Kad je nastala kriza mediji su mogli biti „slobodniji u svojoj koži“ i polako su hvatali korak s problemom u Agrokoru. Mislim da su dobar posao odradili , bilo je malo i populističkih stvari u medijskom smislu. Mislim da se puno kvalitetnije još može odraditi ova tema na informativnijoj razini. Tom problemu se još uvijek pristupa plitko i populistički“, zaključio je novinar Laušić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

MEDIJI, NOVINARSTVO, nagrada hrvoje mateljić, LIDER, ZAGREB