Udruga Eko Kvarner: Borba protiv klimatskih promjena jedna je od glavnih borbi današnjice

Klimatske promjene su najveći okolišni izazov za čovječanstvo, te je nužno provoditi mjere njihovog ublažavanja i prilagodbe njihovom negativnom utjecaju, rečeno je na okruglom stolu „Ususret pariškom klimatskom summitu“, koji je okupio predstavnike civilnog društva i akademske zajednice.
Skup je organizirala udruga Eko Kvarner kako bi se u hrvatskoj javnosti pojačao senzibilitet za pariški klimatski summit koji će se održati 12 prosinca u Parizu, ali i kako bi se pokrenuo dijalog o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv klimatskih promjena.
„ Smatramo da je važna ta borba protiv klimatskih promjena, jer je to pitanje preživljavanja Hrvatske. Klimatske promjene razaraju eko sustav. Klimatske promjene koje se sada događaju su tako brze i jake da se ne stignemo prilagoditi, a one su ubrzane djelovanjem čovjeka“, smatra Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner. Naglasio je kako se ta borba protiv klimatskih promjena mora voditi u lokalnoj zajednici , gdje i jesu problemi
„ Nužne su lokalne akcije u toj borbi a sastoje se od dva dijela, da uopće ne dođe do tih promjena, a ako i dođe da ljudi budu spremni se prilagoditi na klimatske promjene“, rekao je Piršić.
U svom govoru kanadski veleposlanik Daniel Maksymiuk je rekao kako Kanada već godinama intenzivno radi na tome da se izbjegnu katastrofe kao što su sada požari u SAD-u
„ Ponosan sam što Kanada i Hrvatska su posvećene ciljevima očuvanja i održivog razvoja . Kanadska vlada će sljedeće godine zahvaljujući mreži Natura poduzeti nove mjere politike koja podupire korištenje obnovljivih izvora energije , smanjuje otpad, onečišćenje , te razvija gospodarstva na održiv način. Preko 100 zemalja je potpisalo Pariški sporazum, a i Montrealski protokol ide u smjeru poboljšanja klimatskih uvjeta. Radimo na tome da se smanji udio fosilnih plinova“, rekao je kanadski veleposlanik. Pohvalio je napore Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena, te je rekao kako je Hrvatska među prvima potpisala Montrealski protokol.
„ On je dokaz da se ciljevi postižu. Prije trideset godina doživio je velike kritike, ali smo uspjeli to prebroditi i postignuti su neki ciljevi. Kanadska vlada i dalje pokazuje opredjeljenje za ključne klimatske sporazume i radi na tome da se nađu proizvodnje gospodarski isplativije i čišće“, rekao je veleposlanik Maksymiuk.
Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Corinne Meunier je naglasila kako Kanada i Francuska snažno su angažirane u borbi protiv klimatskog zagrijavanja, te održavanja okoliša i bio raznolikosti, a tome su se pridružile i druge zemlje. Poručila je da se klimatske promjene događaju sada i ovdje.
„ Žrtve suša, poplava, uragana, podizanja razine mora broje se u milijunima, a materijalne štete u milijardama dolara ili eura. Niti jedna zemlja niti jedna regija nije imuna na posljedice klimatskih promjena. Francuska je to doživjela prije nekoliko tjedana na Antilima na otoku Sveti Martin“, izjavila je veleposlanica. Spomenula je da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Klimatske promjene mogu uzrokovati 250 tisuća dodatnih smrtnih slučajeva godišnje u periodi od 2030 do 2050.
„ Borba protiv klimatskih promjena jedna je od glavnih borbi našeg vremena i mora se provoditi na svim razinama“, rekla je veleposlanica. Kroz Pariški sporazum o klimi iz 2015 godine međunarodna zajednica je pokrenula dva procesa koja se odvijaju paralelno, mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničio prosječni porast globalne temperature i mjere prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se ublažili negativni učinci klimatskih promjena na okoliš, društvo i gospodarstvo
„ Donošenjem Pariškog sporazuma prije dvije godine međunarodna zajednica je dobila jedan instrument i ambiciozan cilj, a 168 država je ratificiralo sporazum“, rekla je veleposlanica Osvrnula se i na pariški klimatski summit 12 prosinca .
„ Ovaj summit organizira francuska Vlada, Svjetska banka i UN da bi se poduzele nove akcije za klimu, posebice oko mobilizacije javnog i privatnog financiranja, za financiranje projekata koji predstavljaju napredak prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Također želi se povezati financije s transformativnim i korisnim projektima za građane na svim područjima“, rekla je veleposlanica, te je dodala da će summit okupiti mnoge šefove država, među kojima je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, te predstavnike civilnog sektora, a raspravljat će se o pet tema.
„Kao potpisnica Pariškog sporazuma koji je i ratificirala Hrvatska se obvezala dati svoj doprinos i provoditi mjere smanjenja emisija te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u okviru obveza Europske unije“, rekao je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Čizmek
Kako bi bila bolje pripremljena i izgradila društvo otporno na klimatske promjene Hrvatska je uz pomoć stručnjaka iz tijela javne vlasti, sveučilišta, instituta, agencija, tvrtki i nevladinih udruga završila prošli mjesec projekt izrade „ Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040 godine s pogledom na 2070 godinu „ s Akcijskim planom. Cilj Strategije je jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike i cijelog hrvatskog društva za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, a njome su definirane prioritetne mjere u deset obrađenih područja čija provedba će doprinijeti smanjenju ranjivosti hrvatskog društva i ekosustava na teritoriju Republike Hrvatske na klimatske promjene. Čizmek je rekao kako regionalne i lokalne zajednice pri planiranju svog razvoja trebaju uzeti u obzir učinke klimatskih promjena na svom području. Naglasio je da Hrvatska poduzima mjere smanjenja emisija, a niskougljični razvoj vidi kao izazov. Stoga je je izrađena Strategija nisko ugljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030 s pogledom do 2050 godine, čiji zadatak cjelovito sagledavanje mogućnosti Hrvatske za održivi razvoj društva u dugoročnoj perspektivi kroz prizmu smanjenja emisija stakleničkih plinova i smanjenje potrošnje resursa.
„ Strategija se odnosi na sve sektore gospodarstva i ljudske aktivnosti, a osobito je povezana s energetikom, industrijom, prometom, poljoprivredom, šumarstvom i gospodarenjem otpadom. Radi se o strategiji koja ima horizontalno djelovanje i nadređena je sektorskim strategijama, a operativno će se provoditi kroz pojedine sektore“, rekao je Čizmek
Naglasio je kako nisko ugljični razvoj se smatra prilikom za poboljšanje postojećih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja kroz inovacije, prijenos naprednih tehnologija i značajne strukturne promjene u svim sektorima. „ Smatramo da će ove promjene potaknuti industrijski rast, investicijski ciklus i razvoj novih poduzeća što će rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života svih građana“, poručio je Čizmek. Hrvatska je pokrenula i izradu Energetske strategije koja će biti usklađena s ciljevima smanjenja stakleničkih plinova i nisko ugljičnog razvoja te će omogućiti uravnoteženi energetski razvoj. Energetska strategija će se temeljiti na dubinskoj analizi koja je optimalna kombinacija različitih izvora proizvodnje energije, a koja će osigurati ostvarenje ciljeva u pogledu smanjenja emisija štetnih plinova zaključio je Čizmek..
Komentari