Sindikat biciklista: Zagreb ne djeluje planski na unapređenju uvjeta za bicikliste

Izvješće o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava, koje je objavio Grad Zagreb, Sindikat biciklista ocijenio je nezadovoljavajućim ističući da u njemu nema konkretnih podataka o iznosu sredstava uloženih u biciklističku infrastrukturu, plana za rješavanje povezanosti biciklističkih segmenata niti naznaka o planskom djelovanju na unapređenju uvjeta za bicikliste.

Sindikat je u srijedu upozorio da je tijekom proteklih 18 godina udio automobila u prometu porastao s 35 na oko 60 posto ukupnog prometa. Taj porast popraćen je stradanjima u prometu, zagađenjem zraka, porastom buke i degradacijom javnog prostora. Kao primjer navode Gundulićevu ulicu s garažom Cvjetni, ali i ekspanziju parkiranja po nogostupima i na pješačkoj površini.

Zagreb je javni i nemotorizirani prijevoz podredio automobilima, a to je pojava koja je nizu europskih gradova potpuno strana, ističu biciklisti.

Glavni problem je upitna kvaliteta i sigurnost mnogobrojnih staza i traka, a u izvješću nema podataka o biciklističkim stazama koje su u skladu s propisima. Izvješće pokazuje da su biciklisti i u 2017. godini ostali tek drugorazredni građani, u čiju se sigurnost i prometovanje ne treba ulagati, poručuje sindikat.

Iako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zadovoljan učinjenim u 2017., biciklisti upozoravaju da je u tom razdoblju napravljeno tek 3 kilometra novih staza, a samo 14 kilometara postojećih staza usklađeno je s propisima.

Za razliku od Beča, Toulousea, Bruxellesa, Seville, Graza, ali i Ljubljane i Novog Sada, Zagreb nema nijednu, a kamo li stotine jednosmjernih ulica u kojima je dozvoljen dvosmjerni promet biciklom. Nema niti jednu izgrađenu odvojenu biciklističku stazu, čiji se građani na biciklu bez silaženja mogu provesti u prosjeku manje od 100 metara.

Tim će tempom Zagrebu trebati desetljeća za usklađivanje cijele mreže nepovezanih biciklističkih segmenata, kažu biciklisti.