Hrvatska

VLADA: Saboru upućen prijedlog zakona o šumama

Piše: PolitikaPlus/Hina

 Vlada je četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o šumama, kojim bi se uz ostalo više od 90 posto pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost oslobodilo plaćanja opće korisnih funkcija šuma, a s pet na deset godina produljio rok u kojem će gradovi opožareno zemljište moći prenamijeniti u građevinsko.

Prema važećem zakonu, gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon pet godina od požara, a prema prijedlogu novog zakona to će moći tek nakon deset godina, ako dobiju suglasnost Ministarstva graditeljstva, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Istaknuo je i kako se novim zakonom kvalitetnije utvrđuje namjena sredstava prikupljenih od opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ). To je naknada koju sada plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a to je više od 202 tisuće obveznika. Novim bi se zakonom, pak, od plaćanja OKFŠ-a oslobodilo 90 posto dosadašnjih obveznika, što znači da više 181 tisuća dosadašnjih korisnika neće plaćati ovu naknadu, objašnjava ministar.

"To znači sve tvrtke, odnosno fizičke i prave osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost a koje ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od tri milijuna kuna su oslobođene ove naknade", rekao je Tolušić.

Prema Vladinu prijedlogu, naknada za OKFŠ bila bi zadržana u visini 0,0265 posto od ukupnog prihoda pravnih i fizičkih osoba koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, ali bi tu naknadu plaćale samo pravne i fizičke osobe s prihodom većim od tri milijuna kuna godišnje. Time se, obrazlaže se u prijedlogu, posebno pomaže i potiče malo poduzetništvo.

Tolušić je istaknuo i kako se novim zakonom o šumama uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima s ciljem osiguranja gospodarenja prema načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.

Novim će se zakonom uz ostalo skratiti i ubrzati administrativni postupci kod ostvarivanja prava ili utvrđivanja obveza, kako onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u vlasništvu Hrvatske tako i onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu, rekao je.

Tako se primjerice uvodi i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova.

Također se omogućuje da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase, kao novog energenta za potrebe dosadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Način dodjele šumskog zemljišta će se urediti uredbom Vlade, a najvažniji kriterij kada je riječ o stočarima je da će se zakup dati korisniku temeljem domicilnosti i broja stoke koji posjeduje, naglasio je ministar.

Istaknuo je i kako se uvodi elektronička evidencije cijelog šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara.

Tolušić kaže i kako se predviđa izdvajanje namjenska sredstva, a koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj. Ta će se sredstva u 2019. vidjeti na stavci Ministarstva poljoprivrede, otprilike bi to moglo biti oko 80 milijuna kuna na godišnjoj razini, a ta će se sredstva plasirati u nove tehnologije u drvnu industriju, rekao je.

Novim se zakonom uređuje i postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Ono što se u katastru vodi kao vrt, oranica, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik i slično, može se izdvojiti iz šumsko-gospodarskog područja i staviti u svrhu poljoprivredne uporabe. To je do sada stvaralo veliki problem jer je dobar dio zemljišta, koji je imao poljoprivrednu namjenu, obrastao i pretvorio se u šumsko zemljište i sada se opet može privesti poljoprivrednoj svrsi, objašnjava Tolušić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

šume, vlada