Hrvatska

S OGRANIČENJIMA: Vlada će za Istanbulsku konvenciju prepisati poljski model?

Piše: PolitikaPlus

Premijer Andrej Plenković jučer je, nakon višemjesečnih rasprava, najavio da će Hrvatska konačno ratificirati Istanbulsku konvenciju te će “za tjedan ili dva” Vlada uputiti prijedlog Zakona o ratifikaciji u parlament. No, neslužbenih izvora, a isto se može zaključiti i iz izjava resorne ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nade Murganić, izgledno je da ćemo ratifikaciji pristupiti sa ograničenjima, prenociJutarnji.hr.

Najvjerojatniji je scenarij po kojemu ćemo je ratificirati na sličan način kao što je to učinila Poljska. 

Poljaci su Konvenciju ratificirali u travnju 2015., no u sklopu ratifikacije uputili su Vijeću Europe i posebnu izjavu kojom navode da će Konvenciju primjenjivati “sukladno vrijednostima i odredbama Ustava Republike Poljske”.

Učini li to i Hrvatska, na deklarativan bi se način vladajući ogradili od tzv. rodne ideologije koju mjesecima ističu protivnici ratifikacije: naime, hrvatski Ustav izrijekom ne poznaje pojam rod.

"Usvojit ćemo, odnosno predložiti zakon u kojem će se određene ograde moći ugraditi. Isto tako, i posebne izjave u kojima ćemo poštovati one vrednote za koje se Hrvatska, sa svojim Ustavom, opredijelila. S druge strane, ostat ćemo na čvrstom stajalištu da od nasilja štitimo sve naše građane", rekla je jučer Murganić, dodajući da će vladajući “inzistirati da se usvoji dokument koji neće biti suprotan našim ustavnim vrednotama”.

Istanbulska konvencija propisuje da države potpisnice imaju pravo na ulaganje rezervi (ograda) kojima na razdoblje od pet godina mogu suspendirati primjenu precizno navedenih odredbi. Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa tako je već najavilo da ćemo uložiti rezervu na članak 30, stavak 2, koji propisuje da je država dužna na odgovarajući način obeštetiti žrtve koje su pretprjele teške tjelesne ozljede ili oštećenje zdravlja, u slučajevima kad se ne mogu obeštetiti iz drugih izvora (počinitelj, osiguranje itd.). Osim rezervi, države pri ratifikaciji mogu uložiti i tzv. izjavu kojom izjavljuju da će zadržati pravo izricanja prekršajnih umjesto kaznenih sankcija za psihičko nasilje i uhođenje. To je jedina predviđena izjava.

Ulaganjem izjave o tome da će Konvenciju primjenjivati samo u skladu sa svojim Ustavom, Poljska je očito izašla iz okvira Istanbulske konvencije, na što su posebnim prigovorima upozorile brojne države.

"Ratifikacija znači prihvaćanje Konvencije u cjelini, s mogućnošću da se stavi rezerva samo na pet članaka koji su točno propisani. Sve drugo znači da Konvencija zapravo nije ratificirana", kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. I potpredsjednik Sabora Furio Radin, upozorava da Istanbulska konvencija vrijedi onako kako je napisana, a sve ostalo ima vrijednost za “unutarnje političke prilike”.

Takve prilike su za premijera Plenkovića složene. HDZ-ov koalicijski partner iz Hrasta Hrvoje Zekanović, predvodnik saborskog krila koje žestoko osporava Konvenciju, već je najavio raspisivanje referenduma čiji bi bio cilj sprječavanje ratifikacije. Šef Kluba HDZ-a Branko Bačić je Zekanoviću poručio “da malo stiša emocije i pričeka da dokument dođe u Sabor, tako da možemo valjano raspravljati”.

Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije resorno Ministarstvo uputilo je u raspravu još u srpnju 2017. Javna je rasprava okončana u kolovozu, no konačni prijedlog nikada nije stigao ni u Vladu ni pred zastupnike, jer se zahuktala svjetonazorska rasprava u kojoj je u prvi plan iskočila navodna rodna ideologija koju Konvencija promiče.

Drugo sporno pitanje koje se postavlja uz Istanbulsku konvenciju tiče se troškova njezina provođenja. Kako stoji u postojećem prijedlogu Zakona, “provedba će proizvesti određene troškove, primjerice jačanja administrativnih kapaciteta, novčanu naknadu žrtvama, pomoć žrtvama u smještaju...”. O kojim se sredstvima radi, ne piše, no, prema podacima Ministarstva demografije, za provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, usklađene s Konvencijom, već je osigurano 140 mil. kuna u sljedeće dvije godine. Za samu provedbu Konvencije potrebno je izdvojiti još 1,49 mil. kuna godišnje, piše Jutarnji.hr

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

VLADA, HDZ, ISTANBULSKA KONVENCIJA