Mojbiz

POREZNA REFORMA: Direktori malih tvrtki i iznajmljivači na udaru porezne reforme

Piše: PolitikaPlus

Stotinu tisuća vlasnika apartmana i 37 tisuća vlasnika jednostavnih društva (j.d.o.o) – takozvanih poduzeća za deset kuna od iduće će godine imati znatno veća javna davanja nego što su ih imali ove godine. 

Vlasnici poduzeća morat će obračunavati doprinose na plaću predsjednika ili člana uprave na dvostruko veću osnovicu nego što su je imali ove godine (umjesto 5213 na približno 9500 kuna), što će biti posebno veliki udar na poduzetnike/početnike koji bez 11 tisuća kuna mjesečnog prihoda ne trebaju ni početi raditi jer neće imati dovoljno novca da sami sebi isplate toliku plaću i uplate doprinose. Kad je o iznajmljivanju riječ, ove godine turistima ponuđeno je 586 tisuća kreveta u privatnim kućama na koje su, prema odluci iz 2005. godine, iznajmljivači plaćali 150 do 300 kuna godišnjeg paušalnog poreza po iznajmljenome ležaju, piše Večernji list.

A kako se taj porez troši? Svi su oni prošle godine u proračune lokalnih jedinica, odnosno gradova i općina gdje su im apartmani, uplatili 140 milijuna kuna poreza na dohodak. Njihova će se porezna obaveza od početka iduće godine povećati četiri do pet puta te će paušalni porez po jednom krevetu biti najmanje 700, a najviše 1500 kuna godišnje. Prema gruboj računici, dosad je svaki od sto tisuća iznajmljivača soba i apartmana u prosjeku državi za jednu godinu plaćao oko 1400 kuna poreza na dohodak. Vlada procjenjuje da je to prenisko porezno opterećenje u odnosu na ostale obveznike poreza na dohodak – primjerice građane koji iznajmljuju stanove i na najam plaćaju 12 posto poreza na dohodak ili zaposlene iz čijih se plaća oduzima 24 ili 36 posto poreza na dohodak. 

Efektivno oporezivanje privatnog najma u turizmu tri je puta niže od ostalih oblika oporezivanja dohotka od rada, a četiri puta niže od svih oblika poreza na kapital. Slobodna Dalmacija nedavno je objavila da vlasnik jednosobnog apartmana u Splitu tijekom dva mjeseca uprihoduje oko 10 tisuća eura i kada od te svote oduzme sve troškove (poreze, boravišnu pristojbu, proviziju rezervacijskih portala, plaćanje usluge čišćenja i dočeka turista te troškove struje i vode), neto zarada mu je oko 6000 eura, odnosno 45 tisuća kuna. Na to je uvrh glave godišnje plaćao 600 kuna poreza. Predsjednica zajednice obiteljskog turizma Danijela Čavlović kaže da najava povećanja paušalnog poreza dodatno obeshrabruje dok s terena stižu podaci da ova sezona baš nije ispunila očekivanja. 

- S prvim danom 2019. godine očekuje nas i 25% veća boravišna pristojba pa je pitanje koliko će domaćinstava i dalje biti spremno ulagati u ovu djelatnost ako se država maćehinski odnosi prema njoj. Mislim da bi vlast na ovaj dio aktivne ekonomije lokalnog stanovništva trebala gledati dugoročno i partnerski jer je riječ o sektoru koji direktno ili indirektno upošljava 350.000 ljudi – navodi zagrebačka poduzetnica D. Čavlović te dodaje da su uz 140 milijuna kuna paušalnog poreza na dohodak građani na temelju osobne imovine još toliko novca uplatili i u sustav hrvatskih turističkih zajednica.

– U zadnjih nekoliko godina mi uplaćujemo svake godine za 10 do 15 milijuna kuna više u ove “kase”, a pitanje je što smo dobili od tog novca? Kod svakog povećanja poreznog opterećenja, osim kalkulacije većih prihoda, predlagač je dužan poreznim obveznicima odgovoriti na još neka pitanja. Ljudi koji plaćaju porez imaju pravo znati kako se on troši i kako će povećanje utjecati na poboljšanje društvenog standarda – dodaje Čavlović. 

Povećanje direktorske osnovice za privatne tvrtke Vlada je opravdala smanjenjem zloupotreba jer se događa da vlasnici tvrtki ili članovi uprava s prijavama na nepuno radno vrijeme (svega osam sati mjesečno) plaćaju minimalne doprinose i ostvaruju pravo na puno zdravstveno osiguranje. Osnovica za direktorske doprinose u trgovačkim društvima izjednačit će se po novome s osnovicom koju plaćaju vlasnici obrta, no ljudi koji su krenuli u privatni biznis iz nužde nisu očekivali da će ih država zaskočiti tako velikom financijskom obavezom. 

Sve porezne mjere i što one znače za standard građana Hrvatski zavod za zapošljavanje ljudima koji se žele samozaposliti odobrava 55 tisuća kuna potpore, koja više neće biti dovoljna ni za pola mjesečne plaće koju će samozaposlena osoba morati isplatiti samoj sebi kao predsjedniku uprave. Osnivanje j.d.o.o poduzeća postalo je popularno i zbog manje porezne presije pa jako puno iskusnih poduzetnika zatvara d.o.o. tvrtke te na jeftine prebacuje poslovanje j.d.o.o-e. Građani su se na stranicama e-savjetovanja oštro obrušili na taj prijedlog Zakona o doprinosima.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

DIREKTORI, TVRTKE