Hrvatska

MALETIĆ UPOZORAVA: Za povlačenje EU sredstava potrebno educirati i vlasti

Piše: PolitikaPlus/Hina

Najviše razine vlasti potrebno je educirati o EU fondovima, a krajnjim korisnicima osigurati potpunu tehničku podršku u pripremi i provedbi europskih projekata, istaknuli su u ponedjeljak u hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić te Božana Bešlić i Saša Bukovac iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na konferenciji "EU fondovi nakon 2020."

Sudionici konferencije složili su se da sustav ne funkcionira, korisnici često ne dobiju zadovoljavajuće odgovore na postavljena pitanja, kasni se s isplatama ugovorenih sredstava što sve više vodi do averzije prema fondovima Europske unije.

"Nedostaju nam upravljačke vještine na najvišim razinama. Potrebne su nam edukacije kojih nema dovoljno, a često kada se i provode čelne osobe se ne odazovu”, ocijenila je hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (EPP) na konferenciji održanoj u zagrebačkom hotelu Westin.

"Za EU fondove je bitno biti brz, fokusiran, reći tri ključne stvari koje želimo odraditi pa u perspektivi, koja se otvori 2021., već do 2025. imati sve potrošeno i tražiti dodatna sredstva”, rekla je Maletić.

Maletić je napomenula da "ne možemo s europskim novcima riješiti sve naše probleme”, ali se možemo koncentrirati na par ključnih prioriteta, što neće biti moguće s dosadašnjim funkcioniranjem sustava.

Krajnji korisnici europskih sredstava teško pronalaze sve potrebne informacije o pripremi, provedbi projekata i načinima financiranja, upozorila je Božana Bešlić iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

"13 programa je 13 mogućih izvora financiranja, o kojima nažalost ne možete sve pročitati na jednom mjestu. Svim tim programima ne upravlja Republika Hrvatska, nego različita upravljačka tijela i u drugim zemljama članicama Europske unije. Hrvatska upravlja programima Prekogranične suradnje Hrvatska, Srbija i Prekogranične suradnje Hrvatska, BiH, Crna Gora.”

Govoreći o povlačenju sredstava u tekućem razdoblju, Saša Bukovac iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podsjetio je da Hrvatska za poljoprivredu i ruralni razvoj na raspolaganju ima preko 18 milijardi kuna, a do današnjeg dana je ugovoreno više od devet milijardi kuna.

"Često se govori kako je Hrvatska posljednja u iskorištavanju europskih fondova, no ako pogledamo brojke vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj onda vidimo da se Hrvatska konačno odlijepila s tog dna i ostavila iza sebe zemlju poput Italije koja je duže u Europskoj uniji”, istaknuo je Bukovac.

Maletić je u uvodnom ulaganju podsjetila na stajalište Europskog parlamenta o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., izglasano na prošloj plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u kojemu su se eurozastupnici protive smanjenju sredstava, kako za poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, tako i za kohezijsku politiku.

"Prihvaćanjem prijedloga proračuna Europske komisije za razdoblje od 2021. do 2027., dopustili bismo produbljivanje razlika među državama članicama, a cilj Europske unije je upravo suprotno”, istaknula je Maletić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, eu fondovi