Hrvatska

Ćorić: Sa 28 posto odvojeno prikupljenog otpada trebamo se popeti na 60 posto do kraja 2022.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u utorak je istaknuo da je 2017. završena s udjelom od 72 posto komunalnog miješanog otpada, dok je 28 posto otpada bilo prikupljeno odvojeno, a da do kraja 2022. taj omjer treba biti 40 na prema 60 posto u korist odvojeno prikupljenog otpada.

"To je ogroman posao, to je posao koje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike niti bilo koji subjekt u Hrvatskoj ne može odraditi sam, već ga možemo odraditi samo svi zajedno", poručio je Ćorić pred 500-tinjak sudionika konferencije  "zaGOspodarimo otpadom" među kojima su bili gradonačelnici, načelnici, predstavnici tvrtki, Vlade.

"Želimo naglasiti je da je 2018. i druga polovica 2017. bilo razdoblje u kojem smo ubacili u petu brzinu i ja vas uvjeravam da će 2019. biti špesta brzina za akcije i aktivnosti u segmentu gospodarenja otpadom od strane Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša", poručio je Ćorić.

Rekao je da svi zajedno u šestoj brzini mogu postići ono što žele - 50 posto odvajanja otpada do 2020. te 60 posto odvajanja otpada do 2022. godine. Ćorić je rekao kako je siguran i da će nam i Europska komisija u tome dati podstrek.

Na pitanje novinara koji su gradovi i općine najbolji u razvrstavanju otpada, Ćorić je rekao da ne bi izdvajao nikoga posebno, međutim da sjeverozapad Hrvatske u nekim stvarima prednjači, a na zavidnoj razini su primjerice i Slavonski Brod i otok Krk.  

U vezi s mogućim plaćanjem penala, ministar je rekao da oni ovise o čitavom nisu kategorija i da ih u ovom trenutku nitko nije proračunao. Onog trenutka kad se dođe u situaciju da Europska komisija negativno reagira na podatke iz neke zemlje onda se temeljem BDP-a i čitavog niza drugih veličina određuju penali. Međutim, ovo je vrijeme dobrih vibracija i ovdje smo da osvijestimo potrebu zajedničkog funkcioniranja po tom izazovu, poručio je.  

Ministar Ćorić je istaknuo da je 2017. završena s ukupnom količinom komunalnog otpada koji je prelazio milijun i 700.000 tona. Naveo je i da je 2017. Hrvatska završila sa 88 reciklažnih dvorišta, pet sortirnica, 31 objektom za uporabu posebnih kategorija otpada, 11 kompostana i 12 postrojenja za proizvodnju električne energije, odnosno bio-plinskih postrojenja.

"To je bila godina dovršetka drugog centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Nakon Marišćine, u rad je pušten drugi centar za gospodarenje otpadom - Kaštijun, rekao je. Najavio je da im je želja i cilj izgraditi 11 centara za gospodarenje otpadom do 2022. godine. 

Naglasio je i da smo 2017. dočekali sa 111 odlagališta otpada, te da bi 2022. trebali biti bez takvih odlagališta.

"Kraj 2018. Hrvatska bi trebala dočekati bez neusklađenih odlagališta otpada, međutim stanje naše infrastrukture i njezin razvoj u proteklom desetljeću nije nam omogućio da dođemo do tog cilja i to je nešto na čemu radimo i trebamo raditi u narednim godinama", rekao je.   

Rekao je kako je 401 jedinica lokalne samouprave donijela plan gospodarenja otpadom, što znači da njih još 50-ak nije odradilo posao i zbog toga nisu bili u mogućnosti prijavljivati se na natječaje koji će im omogućiti da najveći dio potrebne infrastrukture isfinanciraju iz fondova EU. 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

tomislav ćorić, otpad