Hrvatska

PLENKOVIĆ: Vlada povećava minimalnu plaću na 3.000 kuna neto

Piše: PolitikaPlus/Hina

Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio da se rast gospodarstva u trećem tromjesečju, već 17. kvartal zaredom, temelji na zdravim temeljima, na rastu izvoza i investicija, i to uz usporedno smanjivanje javnog duga, a ne na neracionalnim zaduženjima.

Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na najnoviji podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini, premijer je ustvrdio da je taj rezultat bio iznad očekivanja ekonomskih analitičara, a u skladu s Vladinim procjenama.

"Mislimo da je taj kontinruirani rast BDP-a, koji traje već 17. tromjesečje zaredom, dobar signal. Dobri su i podaci koji se odnose na izvoza roba i usluga, gdje nam je izvoz porastao za 5,2 posto, a usluga za 2,5 posto, te da investicije rastu 15. kvartal zaredom", kazao je Plenković. 

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenom u srijedu, rastu gospodarstva u trećem tromjesečju najviše su pridonijeli osobna potrošnja, izvoz roba i usluga, još jedna rekordna turistička sezona, kao i rast investicija.

Međutim, po prvi put je nakon duljeg vremena pala industrijska proizvoda. Plenković je istaknuo kako Vlada mora voditi računa da se konsolidira proizvodnja i izvoz.  

"I ako u tome uspijemo, onda možemo upravo na ovom gospodarskom rastu bazirati naše daljnje korake u ekonomskoj politici. Ono što je za Hrvatsku važno, ovo nije rast koji se temelji na neracionalnim zaduženjima, već rast koji usporedno prati kontinuirano smanjivanje javnog duga", rekao je Plenković, istaknuvši da su to zdravlji temelji i rezultati "s kojima u ovom trenutku možemo biti zadovoljni".

Kazao je i da je Vlada s ovogodišnjim prijedlogom proračuna poslala nekoliko važnih poruka - o nastavku fiskalne konsolidacije. nastavku logike da Vlada troši onoliko koliko Hrvatska zarađuje, odnosno da je usklađena prihodovna i rashodovna strana, i da je ostala u gabaritima smjernica.

"Proračun je prije svega na zdravim temeljima, a to znači da smo lani imali suficit proračuna, što nije baš bilo uobičajeno proteklih godina, da i ove godine, unatoč protestiranim jamstvima koja dolaze na naplatu zbog obveza Uljanika, nastojimo da na kraju godine ponovno budemo barem u malom suficitu, ne ovoliko velikom kao lani, i da iduće godine vodimo našu fiskalnu politiku na način da ostvarimo bolji rezultat nego što smo obećali", kazao je Plenković. 

Ocijenio je, također, da je prijedlog proračuna za iduću godinu solidaran i pokriva sve prioritet iz programa Vlade, od demografske politike, ulaganje u obrazovanje, znanost, visoko obrazovanje, zdravstvo, socijalne politike, pa sve do onoga što se odnosi na infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.

"Mislim da smo tu pokazali dobar balans između ulaganja u razvoj i društvene solidarnosti".

Premijer je kazao da će minimalnu plaću koja sada iznosi 2.751 kunu povećati na 3.000 kuna neto. To je najveće povećanje minimalne plaće od 2008. godine.

Prema izvješću Eurostata iz srpnja, minimalna plaća je bila veća od Bugarske, Litve, Rumunjske, Latvije i Mađarske, izvijestio je premijer i dodao da će nakon povećanja minimalac biti veći nego u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji.

"Mislim da je to bitno za znati, to je argumentacija kad radimo usporedbu s drugim zemljama. Poslali smo poruku da želimo dostojanstven život za građane koji imaju najmanja primanja, za nas je načelo solidarnosti izrazito bitan aspekt djelovanja. Prema procjenama ministarstva oko 37 tisuća ljudi prima minimalnu plaću", rekao je Plenković.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

rast gospodarstva, VLADA, ANDREJ PLENKOVIĆ