donosimo što publiku očekuje: Rasprodan baletno-glazbeni spektakl „Radio & Juliet“ u Lisinskom

Zagreb će ovu subotu, 16. veljače, ponovo postati središte svjetske umjetničke scene.
U dvoranu Vatroslava Lisinskog, tri godine nakon prvog predstavljanja zagrebačkoj publici, vraća se uspješnica svjetski priznatog koreografa Edwarda Cluga -  Radio & Juliet.

U jednoj večeri, posjetitelji Lisinskog imat će prilike uživati u čak dva baletno-glazbena remek djela, predstavi „Quatro“ u prvome činu te predstavi „Radio & Juliet“ u drugome činu.

I kako se najavljivalo, sve ulaznice za predstavu koja nosi dva čina su rasprodane.

Za sve koji su uspjeli nabaviti svoju ulaznicu, i za one koji će sljedeći put biti brži, donosimo nekoliko zanimljivosti koje publiku očekuju u subotu, 16. veljače u KD Vatroslava Lisinskog.

PRIČA - KLASIKA KOJA NE ZASTARIJEVA
Shakespear. Bilo koje djelo Williama Shakespeara je remek djelo. No priča o Romeu i Juliji donosi istinski bezvremenski ljubavni klasik, koji i nakon više od 450 godina fascinira ljude diljem svijeta.
Iako je priča o tragičnoj ljubavi već svima dobro poznata, i uprizorena je širom svijeta na mnoge načine, Edward Clug je svojom vizijom i koreografijom uspio unijeti dah ovog vremena u priču koja ne zastarijeva. U „Radio & Juliet“ priča je ispričana iz Julijine perspektive i Julija, na kraju, ne umire. Zvuči zanimljivo, zar ne?

BALET - SUVREMENA IZVEDBA U KOREOGRAFIJI EDWARDA CLUGA
Potrebno je nadilaziti stereotipe: balet ne mora biti dosadan kao što neki misle. Ova predstava vrlo lako može promijeniti vaše mišljenje, ona pokazuje kako balet ima različite ekspresivne oblike te nosi neponovljiv autorski stil, koji je nemoguće zaboraviti nakon što se pogleda.
Elementi u koreografiji se vrlo teško slažu, međutim kad se koreografija rastavi na pojedine pokrete tada sve dolazi na svoje mjesto i pronalazi se logika u svakom od njih. U koreografiji za „Radio & Juliet“ te za „Quatro“ pokreti su vrlo precizni, oštri i brzi. U svakome pokretu osjeti se genijalnost vrhunskih baletana, koji nose predstavu, a čiju je virtuoznost u pokretima 'izvukao' svjetski priznati koreograf, Edward Clug.

GLAZBA - SPOJ BRILJATNIH UMJETNIKA NA JEDNOME MJESTU
U baletnoj predstavi „Radio & Juliet“ priznati koreograf i bivši plesač, Edward Clug, spojio je tragičnu atmosferu Shakespearovog djela „Romeo i Julija“ te senzibilItet pjesama svog omiljenog benda Radiohead, dok je u prvome činu, pod nazivom „Quatro“ spojio hektičnu atmosferu metropole i briljantnu glazbu nagrađivanog slovenskog skladatelja Milka Lazara.
Glazbenu podlogu „Radio & Juliet“ čine pjesme kultnog benda Radiohead, s pet poznatih albuma: „Kid A“, „OK Computer“, „Amnesiac“, „Hail to The Theif“ i „The Bends“.
Za glazbu prvoga čina „Quatro“ zaslužan je nagrađivani skladatelj i multiinstrumentalist, Milko Lazar, školovani jazz i klasični glazbenik u Grazu te u Den Haagu. Petnaest godina djelovao je u Big Bandu RTV Slovenije, kao prvi alt saksofonist, solist te skladatelj i dirigent. Lazar je surađivao s brojnim sastavima u Sloveniji i svijetu te priznatim svjetskim jazzerima kao što su Herb Pomeroy i Maria Schreider.

DENIS MATVIENKO - PLES NA OTKUCAJE SRCE
Denis Matvienko, prvak Marijinskog teatra iz Sankt Petersburga, jedan je od najboljih baletana današnjice.
Po broju osvojenih nagrada na najprestižnijim natjecanjima te broju otplesanih glavnih uloga, Matvienko se svrstava među najbolje baletane svijeta. Nakon što je postigao sve osobne ciljeve kao plesač klasičnog baleta, u njemu se javila želja ovladati koreografijama modernoga baleta. Započeo je suradnju s poznatim koreografom Edwardom Clugom, koja je rezultirala nastankom modernih baleta „Radio&Juliet“ te „Quatro“, a isti su odmah po premijerama izazvali veliki interes javnosti.
„Može se plesati čak i na zvuk kiše ili otkucaje srca, zato su balet i rock glazba odličan spoj” rekao je Matvienko. “Edward Clug je u predstavi Radio&Juliet koristio poznate pjesme Radioheada, otud naziv spektakla – to je igra riječi. No iako se u pjesmama Radioheada ne spominju veronski ljubavnici, one stvaraju neponovljivu emocionalnu pozadinu spektakla, koja u potpunosti odgovara priči.“