Svijet

SASTANAK: Ministri vanjskih poslova EU-a izrazili daljnju podršku Ukrajini, Guaidou i UN-u u Siriji

Piše: PolitikaPlus/Hina

Vijeće za vanjske poslove EU-a na kojem je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, u ponedjeljak je održalo sastanak na kojem je izrazilo daljnju podršku putu Ukrajine prema Europskoj uniji i istaknulo potrebu mirovnog procesa u Siriji pod okriljem UN-a te povratka demokracije u Venezueli, priopćeno je iz MVEP-a.

Vijeće ministara vanjskih poslova raspravljalo je o Ukrajini u svjetlu pete obljetnice događanja na Majdanu, kijevskom trgu koji je postao simbol europskog puta Ukrajine. Ministri su ocijenili da je Ukrajina daleko odmakla u proteklih pet godina po pitanju reformi, koje treba sagledavati i u kontekstu sukoba na istoku države.

Dogovoreno je da će EU i države članice nastaviti podupirati Ukrajinu u njezinom približavanju EU-u, pri čemu naglasak treba staviti na daljnje reformske napore koji će pomoći Ukrajini u izgradnji otpornosti i sposobnosti da se sama nosi sa svim izazovima, stoji u priopćenju.

"EU ostaje privržena teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine i provedbi politike nepriznavanja nezakonite aneksije Krima", navodi se u priopćenju ministarstva.

Kad je riječ o situaciji u Azovskom moru i kod Kerčkih vrata, ministri su naglasili kako EU ustraje na potrebi smirivanja stanja i da Rusija bez odgode mora osloboditi ukrajinsku posadu i brodove. U izostanku odgovora poduzet će se daljnji koraci, priopćeno je.

Ministre je o situaciji u Ukrajini izvijestio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin, s kojim su se neformalno susreli uoči sastanka.

Rusija je u prosincu prošle godine zarobila tri broda ukrajinske mornarice i njihove posade kod Kerčkih vrata, što je razbuktalo napetosti između dvije zemlje.

Incident se dogodio u Crnom moru kada su brodovi pokušali ući u Azovsko more kroz taj tjesnac, nakon čega je Rusija zaplijenila brodove i uhitila članove posade, optuživši ih za ilegalan ulazak u ruske teritorijalne vode.

Sud u Moskvi je sredinom mjeseca produžio pritvor dvadesetčetvorici ukrajinskih mornara.

To je bio prvi otvoreni vojni sukob Moskve i Kijeva nakon pripojenja Krima 2014. i početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine između vladinih snaga i proruskih separatista u kojem je poginulo više od 10 tisuća ljudi.

Vijeće je u ponedjeljak također dogovorilo da će EU nastaviti s angažmanom na političkom, diplomatskom i humanitarnom planu u Siriju, te će i dalje podržavati mirovni proces koji se treba odvijati pod okriljem Ujedinjenih naroda i novim posebnim izaslanikom te organizacije za Siriju Geirom Pedersenom.

Istaknuta je važnost Treće konferencije o budućnosti Sirije i njezine regije, koja će se održati od 12. do 14.  ožujka u Bruxellesu i biti prilika za potporu političkom procesu te odgovoru na humanitarne potrebe Sirijaca u Siriji i susjednim državama, stoji u priopćenju.

Kada se radi o Venezueli, Vijeće je istaknulo ključnu potrebu iznalaženja mirnog i demokratskog rješenja za aktualnu krizu te povratak demokraciji. Ponovilo je potporu Nacionalnoj skupštini kao jedinom demokratski legitimnom tijelu i njezinom predsjedniku Juanu Guaidou da u svojstvu privremenog predsjednika države u skladu s ustavom Venezuele sazove slobodne, poštene i demokratske izbore.

Istaknuto je da će EU nastaviti s angažmanom u cilju potpore političkom procesu u toj južnoameričkoj državi, što uključuje angažman u okviru Međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu, koja je održala svoj prvi sastanak 7. veljače u Montevideu.

Ministri su također pozdravili povijesni dogovor između Republike Sjeverne Makedonije i Grčke koji je ocijenjen ključnim doprinosom stabilizaciji područja jugoistočne Europe, zaključuje se u priopćenju.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ukrajina, eu, venezuela