Hrvatska

Ćorić: Zaštititi vodno bogatstvo da bi i desetljećima pred nama iz slavina tekla pitka voda

Piše: PolitikaPlus

Panel rasprava o zaštiti voda u Hrvatskoj, u povodu 70. rođendana NP Plitvička jezera, održana je u petak u hotelu Jezero, a glavni je zaključak skupa kako je voda naše golemo bogatstvo čiju kvalitetu treba sačuvati za budućnost, da, kako je rekao ministar Tomislav Ćorić, i u destljećima pred nama iz naših slavina teče pitka voda. 

Na pitanje hoće li se u Hrvatskoj dozvoliti privatizacija vodnih resursa,  ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić  je rekao kako je taj strah potpuno neopravdan, da je u Saboru prije nekoliko dana „predstavljen set potpuno antiprivatizacijskih zakona; zakon o vodama, zakon o vodnim uslugama i zakon o financiranju vodnog gospodarstva, te "kako ni na kraj pameti  nije dopustiti privatizaciju vodnih resursa u RH“.

Ćorićev pomoćnik Igor Kreitmeyer je tijekom rasprave poručio da je Ministarstvo snažno okrenuto konceptu održivog razvoja, jer je to, kako je rekao „ isključivi smjer razvoja prema kojem treba ići Hrvatska“.

"Takav pristup našu zemlju može staviti u poziciju komparativne prednosti, jer smo među prvima u Europi po kvaliteti voda, koja je dostupna svima, po bioraznolikosti smo u vrhu, 37 posto prirode je pod nekim oblikom zaštite, kao područje Natura 2000, tako da se Hrvatska može i treba brendirati kroz održivi razvoj, rekao je Kreitmeyer. Naglasio je da zaštita nekog područja nije prepreka razvoju, ni gradnji, ali uz propisane uvjete.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković iscrpno je govorio o stanju vodoopskrbe i odvodnje. Predstavio je projekte odvodnje za razne aglomeracije  kako bi se proširila mreža kanalizacijskih kolektora za tri do četiri tisuća kilometara, jer se oko 53 posto otpadnih voda u Hrvatskoj još ne pročišćava na odgovarajući način, rekao je.

„Iako postoji oko 200 pročistača potrebno ih je još stotinu novih, a europska nam sredstva omogućavaju da pokrenemo pročišćavanje u najvećim aglomeracijama poput Splita, Rijeke, Varaždina i drugih gradova. Očekujem do 2023 godine značajan napredak“, rekao je Đuroković.

"Konkretno u NP Plitvička jezera, prostoru od Rakovice do Korenice, sljedećeg mjeseca se očekuju  građevinske dozvole za projekte vrijedne 370 milijuna kuna i to za 90 kilometara nove kanalizacijske mreže, dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a to će omogućiti održivi razvoj ovog prekrasng bisera- NP Plitvičkih jezera", rekao je Đuroković.

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan- Picek naglasila je da će se po klimatskim projekcijama za ovo i sljedeće stoljeće ekstremni meteorološki i hidrološki uvjeti nastaviti, kako će ekstrema biti uglavnom ljeti, da će ukupno gledajući ljeti biti manje oborina, dok bi zime trebale ostati bez znatnijih razlika u količini oborina u odnosu na sadašnje zime.

Ivančan-Picek je najavila dva velika projekta DHMZ-a, gradnju državne mreže za praćenje kvalitete zraka i gradnju moderniziranih i automatiziranih meteoroloških postaja na 450 lokacija, zajedno s mrežom šest plutača za uspostavu oceanografskih mjerenja.

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zoran Nakić  rekao je da se u obrazovanje mora puno ulagati, jer se kroz obrazovanje dobivaju stručnjaci kao osnovni pokretači razvoja, budući pogon cijele zemlje.

„Potreba za obrazovanjem stručnjaka koji će pokrivati različite aspekte zaštite voda je nužnost, pa osim akademske zajednice na interdisciplinarnosti  trebaju raditi i gospodarstvo i državne i javne institucije i to  do kreiranja studijskih programa, jer mi kao akademska zajednica ne možemo sami identificirati sve potrebe modernog hrvatskog društva“, rekao je dekan Nakić.

Ravnatelj NP Plitvička jezera Tomislav Kovačević rekao je da su same sedre dokaz da su vode Nacionalnog parka čiste, jer osedravanje je biodinamički proces u kojem voda jednostavno mora biti čista, besprijekorne kvalitete.

Plitvička jezera su u listopadu 1979. godine upisana na UNESCO-vu listu svjetske baštine, a Nacionalni park je osnovan prije 70 godina.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

TOMISLAV ĆORIĆ, VODA