Hrvatska

ĆORIĆ: Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, prioritet recikliranje plastike

Piše: PolitikaPlus/Hina

Zaštita okoliša u Hrvatskoj nema alternativu, a recikliranje plastike i drugih materijala je prioritet, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u utorak na konferenciji "Plastika u kružnom gospodarstvu - zeleni izazov generacije?", a direktor hrvatskog Ureda Greenpeacea Zoran Tomić rekao je kako je predsjedanje Hrvatske Europskom unijom iduće godine prilika da 'i na ovom području pokažemo liderstvo'.  

Hrvatska oko 20 posto svog BDP-a ima iz turizma, konkurencija čini svoje, i jedino u zdravom i čistom okolišu Hrvatska  može pobijediti konkurenciju i da "turizam i dalje bude grana od koje možemo generirati značajne prihode",  rekao je Ćorić.  Podsjetio je da Hrvatska pod NATUROM 2000 ima preko 37 posto kopnenog teritorija.

"Upravo zato sve vrste recikliranja, ne samo plastike koja je danas tema, nego i drugih materijala, jesu prioritet i moraju biti i u idućem razdoblju", poručio je Ćorić na konferenciji koju je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO), koja je članica ISWA (International solid waste association) u suradnji s ustanovom za obrazovanje odraslih AUTUS u Zagrebu i Jutarnjim listom.     

Ministarstvo u potpunosti podržava put EU "kontra plastike"

Ćorić kaže kako je plastika jedna od najaktualnijih tema na nacionalnoj i europskoj razini, a Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu odvojenog sakupljanja 50 posto otpadnog papira, stakla, metala i plastike do kraja 2020., odnosno 60 posto do kraja 2022. godine.

Ističe kako su u Ministarstvu u potpunosti posvećeni dostizanju tih ciljeva, međutim to ne ovisi samo o Ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša već i o ponašanju svih dionika u društvu, posebice jedinica lokalne samouprave, a u konačnici i građana.

U posebnom fokusu odvojenog prikupljanja otpada je otpad od plastike. "Svake godine Europa generira oko 25 milijuna tona otpada od plastike, od čega se svega 30 posto prikupi, a ostatak ostaje u okolišu. I to je problem s kojim se doista ubuduće moramo uspješno pozabaviti", naglašava ministar.

Lani je donesena sveobuhvatna strategija za plastiku na razini EU, a ovih dana očekuje se i stupanje na snagu nove direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U Ministarstvu u potpunosti podržavaju takav put EU - kontra plastike, kontra toga da se  plastika uporabljuje u onim situacijama u kojima to nije nužno potrebno i ostaje u okolišu.

"Ciljevi da se do 2025. godine u nove proizvode ugradi minimalno 10 milijuna tona reciklirane plastike, da se do 2030. godine postigne da u EU sva plastična ambalaža bude ponovno uporabljiva ili reciklabilna, da stopa recikliranja bude veća od 50 posto i da kapaciteti za sortiranje i recikliranje otpadne plastike u EU budu četiri puta veći nego što je to danas, upravo su ciljevi koje Hrvatska i naše ministarstvo u potpunosti podržava. Smatramo da se plastika kao vrijedan materijal sadržan u otpadu treba učinkovito uporabiti, reciklirati i ponovno uključiti u nacionalno i europsko gospodarstvo, čime u potpunosti doprinosimo prelasku na kružno gospodarstvo i utječemo na povećanje broja radnih mjesta u gospodarstvu", ističe Ćorić.

Za Direktivu o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i plan da se u EU zabrani određene plastične proizvoda, kao što su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke plastične čaše, Ćorić je rekao da su dugoročni učinci - definitivno pozitivni.

Kazao je i kako Ministarstvo s Hrvatskom gospodarskom komorom intenzivno radi na modernizaciji burze otpada i izradi tehnoloških zahtjeva za pojedine vrste otpada, u cilju njegova lakšeg plasmana.

U postupku je i izmjena zakonodavnog okvira vezano uz ambalažni otpad. Izmjene uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i pravilnika o ambalaži odnose se na poboljšanje učinkovitosti sustava, povratne naknade u smislu postupne automatizacije sustava i na proširivanje sustava povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode i ambalažu od 0,2 litra.

"Ponovno uključivanje ambalaže od milijeka i tekućih mliječnih proizvoda kao i ambalaže od 0,2 litra u sustav povratne naknade, povisit će se stopa recikliranja komunalnog otpada, a posebice recikliranje plastične ambalaže", poručio je ministar Ćorić.

Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić u izvješću "U okovima plastike" spomenuo je važnost zaštite Jadranskog mora od plastičnog otpada.

Osvrčući se na naplatu laganih plastičnih vrećica u Hrvatskoj rekao je kako se ta naplata uvelike ne poštuje, cijena nije propisana, a problem je i određivanje debljine vrećica jer su one najtanje izuzete od naplate. "Irska je uvođenjem obavezne naplate 2002. s vremenom postigla smanjenje od 90 posto korištenja laganih plastičnih vrećica", rekao je Tomić. U Greenpeaceu smatraju da se na taj način u Hrvatskoj do kraja godine neće postići željeni cilj smanjenja plastičnih vrećica, pa su zbog toga pokrenuli peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica koju je dosad potpisalo više od 40.000 ljudi.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

plastika, otpad, tomislav ćorić