Regija

ŽELIMO ISTINU: Bosanskohercegovački Hrvati traže istinu o masovnim zločinima u Bugojnu

Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima...

FOTO: Blijesak.info
Piše: PolitikaPlus/Hina

Predstavnici hrvatskih stradalnika i političara u BiH zatražili su u subotu konačno rasvjetljivanje istine o stradanju, progonu i brojnim zločinima nad Hrvatima iz Bugojna, među kojima su i 19 nekada najviših političkih i vojnih dužnosnika koji su nakon zarobljavanja pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili, a njihova tijela do danas nisu pronađena.

Ispred spomen obilježja hrvatskim žrtvama na katoličkom groblju u Bugojnu brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, te je služena sveta misa u crkvi sv. Ante Padovanskog. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će institucije konačno rasvijetliti brojne zločine i stradanja Hrvata Bugojna.

"Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna", rekao je u izjavi za medije Čović. Po njegovim riječima odnos prema stradanju Hrvata u Bugojnu ne govori o jednakom odnosu države prema svim žrtvama.  "Današnje sjećanje na sve te ljude govori o odnosu države prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovijed za zločine. Još uvijek se ti zločini prekrivaju. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH", dodao je Čović.

Sukob između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane izbio je u Bugojnu u svibnju 1993. godine. Prema podacima hrvatske strane, pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili su 200 Hrvata, od kojih su 85 bili civili. Oko 2.000 Hrvata bilo je u logorima, a 294 logoraša su osam mjeseci bili fizički, seksualno i psihički zlostavljani. Tijela 36 Hrvata još nisu pronađena, među njima i tijela 16 civila.

Najpoznatiji je slučaj bugojanske skupine od 21 najvišeg hrvatskog vojnog i političkog dužnosnika, zapovjednika HVO-a i čelnika HDZ-a u Bugojnu, koji su zarobljeni na početku sukoba te kasnije likvidirani. Oni su netragom nestali nedugo nakon što su bili smješteni u logoru Stadion u Bugojnu, a do sada je pronađen tek dio posmrtnih ostataka dvojice dužnosnika. Pretpostavlja se da su bili odvedeni u kamp Orašac gdje su bili smješteni  mudžahedini koji su se borili u sastavu Armije BiH.  

Otkrivene kosti dvojice zarobljenika bile su izlomljene do te mjere da je samo zahvaljujući DNK analizom i upornosti članova obitelji bilo moguće utvrditi da se radi o njima. U najmanje 20 slučajeva provodilo se prekapanje terena u okolici Bugojna gdje su zaštićeni svjedoci i anonimni izvori tvrdili da su zakopana tijela zarobljenih Hrvata. No sve te informacije pokazale su se lažnim. Od prijeratnih oko 16.000 Hrvata, po rezultatima posljednjeg popisa u Bugojnu ih živi tek 4.500.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

RATNI ZLOČIN, MUSLIMANI, HRV ATI, BUGOJNO