Zagreb

Von der Leyen u Zagrebu: Želim uravnotežiti EU. Istok, zapad, sjever i jug. Male i velike, mlađe i starije članice

Piše: PolitikaPlus/Hina

Novoizabrana predsjednica Europske komisije, Njemica Ursula von der Leyen, poručila je u utorak, tijekom posjeta Zagrebu, da želi uravnotežiti Europsku uniju koja može biti snažna samo ako je ujedinjena.

"Moj cilj je uravnotežiti Europsku uniju. Istok, zapad, sjever i jug. Male i velike, mlađe i starije članice", kazala je von der Leyen na konferenciji za medije uz premijera Andreja Plenkovića uoči njihova sastanka.

"Svi znamo da se s problemima možemo nositi samo ako smo ujedinjeni, uspješni i snažni. Svijet poziva na više Europe i treba snažan europski glas, a to se može postići samo ako smo zajedno", rekla je nova predsjednica EK-a koja će dužnost službeno preuzeti u listopadu i time postati prva žena na toj funkciji.  

Od zemalja članica zatražila je da joj do 26. kolovoza dostave svoje kandidate za europske povjerenike što je dosad učinilo njih 16 od 28.

Među njima nije Hrvatska, a to pitanje nije spominjano na konferenciji.  Nova čelnica Komisije želi da joj svaka članica pošalje po dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca, no to se zasad ne poštuje.

Von der Leyen je u Zagreb stigla nakon posjeta Berlinu, Parizu i Varšavi, pa je istaknula da joj je bilo veoma važno da stigne u Zagreb nakon ta tri grada i da je "Hrvatska najmlađa članica EU-a, ali izvanredna".

Hrvatsko predsjedanje u 2020.

"Činjenica da ćete početkom iduće godine predsjedati pokazuje da je Hrvatska iznimna priča o uspjehu Europske unije i da može biti uzor drugim državama", kazala je. Hrvatska predsjeda EU-om početkom 2020., a nakon nje kormilo preuzima Njemačka iz koje dolazi i sama nova predsjednica.

Zbog toga je otkrila da će na sastanku koji je slijedio s hrvatskim vodstvom razgovarati o glavnim temama kojima će se EU baviti tijekom hrvatskog predsjedanja, poput novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna tog saveza za razdoblje od 2021. do 2027., brexita te sigurnosnih i gospodarskih pitanja.

Premijer Plenković je najavio da će se na susretu iskazati i hrvatsku spremnost da se na konferenciji zakazanoj za 2020. pokušaju pronaći rješenja za demokratski deficit EU-a, odnosno "jačanje njezinog demokratskog legitimiteta", što je ideja koju je Njemica iznijela europskim zastupnicima.

"Ne možemo se praviti da slon nije u sobi. A taj slon je sustav preciziranja, jačanja i shvaćanja koncepta spitzenkandidata kako bismo iduće izbore za Europski parlament organizirali na način da sve političke grupacije i svi koji izlaze na izbore znaju što on točno znači prije i poslije izbora", rekao je Plenković.

Spitzenkandidat Europske pučke stranke, kojoj pripadaju i Plenković i von der Leyen, bio je Nijemac Manfred Weber, no nakon izbora taj se sustav, koji nije određen Lisabonskim ugovorom, ipak nije ispoštovao.

Demografski izazov za Europu

Na sastanku u Banskim dvorima razgovaralo se i o ulasku Hrvatske u schengenski prostor i u eurozonu. Von der Leyen je istaknula kako cijeni velike napore koje je Hrvatska učinila po tom pitanju te je istaknula da je "uz nju" na tom putu, no i podsjetila da će za članstvo u schengenskom prostoru biti potrebna i suglasnost svih članica EU-a.

Podsjetimo, Rumunjska i Bugarska, iako su prije nekoliko godina zadovoljile sve uvjete za ulazak u schengen, i dalje čekaju političku odluku članica kako bi mu se mogle pridružiti.  

Von der Leyen na dužnost predsjednice Komisije stiže s funkcije njemačke ministrice obrane, a ranije je vodila i ministarstvo rada i socijalne politike, kao i ministarstvo obitelji, umirovljenika, žena i mladih, zbog čega je premijer Plenković istaknuo da ona ima "jasne i čvrste stavove" po pitanju demografskih izazova, o čemu je također bilo govora na sastanku nakon konferencije.

"To nije samo hrvatsko pitanje nego i horizontalno pitanje brojnih zemalja. Otprilike polovica članica ima negativan prirodni prirast", naglasio je premijer, a nova predsjednica je kazala kako je to većinom nacionalna odgovornost, no da EU tu može dati snažnu podršku.

"Ako gledamo kartu svijeta vidimo da će se mnoge države sjeverne polutke suočiti s demografskim promjenama. Mi smo predvodnik za rješavanje tog pitanja", rekla je.

Proširenje EU na jugoistok Europe

Osim demografije, važnog pitanja za Hrvatsku koja po tom pitanju stoji najlošije među članicama EU-a, Plenković je s von der Leyen razgovarao i o ujednačavanju standarda među članicama.

"Hrvatska je zemlja koja još uvijek lovi korak u razvojnom smislu ne samo sa starim članicama Unije, nego i s onima koje su ušle u Uniju 2004., odnosno 2007. godine. Mi smo jedna od zemalja koja traži da se kroz konvergenciju dođe na onu razinu koja je primjerena razvijenima u okviru naše Europske unije. To je misao vodilja hrvatske politike i ovoga što mi kao izrazito proeuropski usmjerena vlada činimo", rekao je Plenković.

Premijer je von der Leyen predstavio i ideju da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja održi sastanak na vrhu između članica EU-a i država jugoistoka Europe na kojem će se razgovarati o proširenju tog saveza, dvadeset godina nakon susreta u Zagrebu 2000. na istu temu,

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Ursula von der Leyen, HRVATSKA, EU