Zagreb

25FPS: Od dvije tisuća filmova za konkurenciju izabrano njih 23

Piše: PolitikaPlus/Hina

U konkurenciji 15. Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS, koji se otvara 26. rujna u zagrebačkom Studentskom centru, natječe se 23 filma odabranih između njih oko dvije tisuće prijavljenih.

"Selekcija je napravljena između filmova iz cijelog svijeta, od Južne Amerike, Afrike do Europe i Istočne Azije, a unatoč tome što svi ti filmovi stilski formalno i tematski vrlo različiti neke su se teme istaknule kao provodna nit", rekao je Mario Kozina, festivalski selektor uz Marinu Kožul i Branku Valjin.

Veliki broj se bavi motivom rada u 21. stoljeću pogotovo rada u kontekstu 'ekonomije dijeljenja, preko društvenih mreža i slično. "To se na neki način nadovezuje na temu našeg online i offline identiteta, života koji vodimo na internetu i onoga koji vodimo u stvarnoj društvenoj situaciji", rekao je Kozina u razgovoru za Hinu.

Nostalgija kao sredstvo manipulacije

Među temama kojima se bave filmovi istaknula se i tema odnosa prema prošlosti. "Neki autori bave se konceptom nostalgije kao sredstvom manipulacije, pogotovo u kontekstima populističke politike kojoj svjedočimo u različitim zemljama", dodao je.

Hrvatski autori bave se prošlošću na ovim prostorima, Silvestar Kolbas i Renata Poljak kroz različite načine, performans i instalacije, promatraju naslijeđe koje je ostavio socijalizam u suvremenom kapitalističkom kontekstu.

Kozina je rekao kako se film Renate Poljak "Još jedan odlazak" odvija na Brijunima, stavljajući u odnos naslijeđe socijalizma i bratstva i jedinstva iz vremena kada su bili centar moći, u suvremeni kontekst današnje turističke atrakcije.

Kolbas se također bavi naslijeđem socijalizma, u filmu "Toranj", konceptualnom djelu koje se oslanja na arhitekturu Cibonina tornja koji je osamdesetih bio vrhunac arhitektonskog modernizma, a donedavno simbol uspjeha  hrvatskog gospodarstva jer je tamo bilo središte Agrokora.

"Autor vrlo jednostavnim sredstvima konceptualnog i strukturalnog filma dovodi u odnos naslijeđe koje je socijalistička arhitektura ostavila, s neuspjesima današnje izgradnje društva koje se temelji na ekonomiji čiji je simbol Agrokor", napomenuo je.

Treći hrvatski film u konkurenciji, "Prazni sati" Mate Ugrina, poetski je dokumentarac koji se bavi temom radništva. Redatelj snima migrantske radnike jednog riječkog brodogradilišta, ne u trenucima rada i borbe za plaće nego dokolice, dok gledaju u svoje mobitele i razgovaraju s ljudima koje su ostavili doma.

"Ovdje se ne radi toliko o političkom filmu , već još jednoj Ugrinovoj filmskoj poemi o ispražnjenim mjestima koja ljudi ostavljaju za sobom", rekao je Kozina.

Dio filmova tematizira odnos prema filmskoj povijesti, s obzirom da je, kaže Kozina, eksperimentalni film uvijek ulazio u zanimljiv dijalog s filmskom poviješću, bez obzira radilo se o holivudskim filmovima ili avangardi.

Primjer za to je film "Vever (za Barbaru)" Deborah Stratman, bivše članice žirija 25FPS, koja je uzela nedovršene snimke i razgovore s kultnim filmašicama eksperimentalnog filma Maye Deren i Barbare Hammer  koje je stavila u međusobni dijalog ili u dijalog s vlastitim radom.

Članovi žirija predstavljaju posebne filmske programe

Osim konkurencije Festival prikazuje posebno kurirane programe članova Velikog žirija u kojemu su ove godine Louis Henderson – britanski autor, dobitnik nagrade žirija kritike na prošlogodišnjem 25 FPS-u, za "Sunčev kamen", Kim Knowles, škotska kustosica specijalizirana za eksperimentalni, a posebice analogni film, te Shai Heredia – indijska filmska autorica i kustosica, osnivačica međunarodnog festivala eksperimentalnog filma Experimenta u Indiji te dvostruka dobitnica festivalskog Grand prixa zagrebačkog festivala.

Selektorica festivala Marina Kožul rekla je kako je Henderson filmaš i umjetnik kojega zanima kolonijalna povijest Europe i cijeli njegov rad unazad deset godina bavi se arheološkim filmskim istraživanjem britanske povijesti kroz 19. i 20. stoljeće, ali i vlastitom poviješću.

Shai Heredia dolazi s programom indijskih filmova u kojem se dokumentarni film na uzbudljiv način susreće s eksperimentalnim, a  zanimljiv je jer smo, kaže Kožul, rijetko izloženi indijskom inovativnom filmskom eksperimentu.

Izabrala je filmove snimljene od sedamdesetih godina do danas, hibridizaciju žanrova za kojom su, napomenula je, posezali filmaši ne bi li kritizirali vlast, opisivali političku situaciju u kojoj se nalaze, od traženja identiteta nakon dobivanja neovisnosti do današnjeg sveprisutnog skretanja u desnu političku orijentaciju.

Kim Knowles, specijalizirana za analogni film, predstavlja program ženskih autorica koji samim time, ističe Kožul, nije nužno feministički, već ju više zanima sama materija medija u odnosu na materijalnost koja nas okružuje. 

Održat će se i zanimljiv program performansa u programu "Expanded Cinema", za koje je slobodan ulaz  - "Valna duljina" umjetnika Stefana Canape i Antoinea Birota, koji spaja električne signale i analogni film te "Filotaksija" umjetničkog dvojca Daana Johana i Jorisa Strijbosa koji istražuju audio-vizualne mogućnosti sustava povratne informacije.

Zaboravljeni film Dennisa Hoppera radikalniji od "Golih u sedlu"

U okviru ponovno pokrenutog programa, Kino 23, što prikazuje dugometražne filmove koji odgovaraju postavkama festivala, prikazat će se "Posljednji film" iz 1971. koji režirao Dennis Hopper, dvije godine nakon "Golih u sedlu".

Kozina kaže kako je "Posljednji film" bio još radikalniji, no skoro mu je dokrajčio karijeru jer se, unatoč nagradi kritike u Veneciji, zbog fame koja je pratila snimanje u kontekstu lakih i teških droga te kontrakulturalnih savjetnika, pretvorio u međugeneracijski sukob konzervativnih predstavnika studija i mladih filmaša.

Zbog toga je bio prikazan u vrlo ograničenoj distribuciji u Americi i na gotovo 50 godina nestao iz cirkulacije, a na zagrebačkom festivalu prikazat će se u restauriranoj verziji.

"Film se bavi temom sukoba dviju potpuno različitih kultura, filmske ekipe na setu jedne latinoameričke zemlje i lokalnog stanovništva koji su od ostataka seta razvili kargo kult i okrenuli ga protiv samih redatelja. Hopper u njemu kombinira nekoliko različitih dimenzija stvarnosti koje onda stavlja u dijalektički klinč s često psihodeličnim posljedicama", rekao je Kozina.

Festival će se održati od 26. do 29. rujna u SC-u, potom 1. i 2. listopada u riječkom Art-kinu Croatia, gdje će se predstaviti i dio proširenofilmskih performansa, a 4. listopada festival će dio konkurencije prikazati u slovenskoj Kinoteci u Ljubljani.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

film, 25FPS