Hrvatska

Documenta : Porazna činjenica da nitko iz državnog vrha Srbije nije odgovarao za zločine u Hrvatskoj

Piše: PolitikaPlus/Hina

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u ponedjeljak je, u povodu godišnjice pada Vukovara i masakra u Škabrnji obilježenih ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva, izrazio pijetet prema žrtvama i zatražio učinkovitije procesuiranje zločina.

Documenta je ujedno izrazila nadu da će Vladina odluka o proglašenju 18. studenog Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata doprinijeti deeskalaciji nasilja u javnom prostoru i prestanku instrumentalizacije ratnih žrtava za dnevno-političke ciljeve pojedinih aktera.

Nadaju se također da će novi državni blagdan makar implicitno biti prihvaćen kao Dan sjećanja na sve žrtve u Domovinskom ratu, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i ratnu sudbinu, te postati simbolični datum s kojim se mogu identificirati svi građani predani ideji mira i vrijednostima ustavno-pravnog poretka Hrvatske.

Tim povodom udruga je pozvala na učinkovitije procesuiranje zločina, podsjećajući da su za ratne zločine u Vukovaru pred Tribunalom u Haagu osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog njihove smrti.

U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva, osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru, navodi Documenta.

Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda u Haagu teretilo je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak, sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu.

Porazna činjenica da nitko iz državnog vrha Srbije nije odgovarao za zločine u Hrvatskoj

Suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno je i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA, nije osuđen za zločine na teritoriju Hrvatske, kažu u Documenti.

Za zločine u Škabrnji i Nadinu pred Haškim tribunalom su na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za te zločine.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda je 2018. zatražio od Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu pokretanje istrage, na temelju kaznene prijave koju je udruga 2017. podnijela protiv pripadnika bivše JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991.

Hrvatsko pravosuđe je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije pravomoćne, osuđujuće presudu protiv 16 okrivljenika, od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru, podsjeća Documenta.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vukovar, documenta