Hrvatska

Sabor u 2019.: Maratonske rasprave na granici fizičkog sukoba

Piše: PolitikaPlus/Hina

Izmjene mirovinskog zakona, nastavak porezne reforme, maratonsko izjašnjavanje o amandmanima kao i žestoke rasprave čak i na granici fizičkog sukoba, obilježili su saborsku 2019. godinu u kojoj se zasjedalo 107 dana i raspravilo 480 točaka, te donio 241 zakon.

Sredinom listopada Sabor je izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative "67 je previše".

Uvažavajući volju hrvatskih građana, odnosno činjenicu da je nesporno prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma, više od 700 tisuća, Vlada je predložila a Sabor izglasao zakonske izmjene kojima se u cijelosti preuzimaju zahtjevi građanske inicijative „67 je previše“.

Po novome pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Penalizacija mirovine smanjena je s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, te odgođeno poravnavanje dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu.

Sabor je izmijenio i paket poreznih zakona, po četvrti put u mandatu Vlade premijera Andreja Plenkovića, što će građanima donijeti rasterećenje od dodatnih 2,4 milijarde kuna. Promjene donose sniženu stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica i izvan ugostiteljskih objekata, te porezno rasterećenje za mlade podizanjem osobnog odbitka kod poreza na dohodak s 3800 na 4000 kuna.

Maratonsko izjašnjavanje o amandmanima 

Ova će saborska godina ostati upamćena i po najduljem izjašnjavanju o amandmanima na jedan zakon u modernom saborovanju, na Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Most nezavisnih lista na taj zakon je, od ukupno 911, podnio 888 amandmana nezadovoljan žurnom procedurom uoči izbora za Europski parlament, tvrdeći kako se donosi samo kako bi HDZ mogao više potrošiti na izbornu promidžbu dizanjem dopuštenih troškova s milijun i pol na četiri milijuna kuna. Vladajući su ustrajali da se zakonom cjelovitije uređuje financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe, te referendumske aktivnosti koje do sada nisu bile uređene.

Izjašnjavanje o amandmanima trajalo je 33 sata, a zakon je na kraju izglasan bez Mostovih zastupnika koji nisu sudjelovali u glasanju.

Opstruktivnih preko 300 amandmana obilježilo je i izmjene Zakona o privatizaciji Ine koje su podnijeli SDP-ovci jer nisu bile u redovitoj, već u hitnoj saborskoj proceduri, prozivajući HDZ i Vladu da Inu predaju u ruke Mađara i pogoduju MOL-u. Izmjene su na kraju izglasane bez oporbe u sabornici.

Potvrđeni novi ministri, trojica bivših vratila se u saborske klupe

Bez glasova većine oporbe Sabor je potvrdio i sedam novih ministara i dva potpredsjednika u Vladi nakon opsežne rekonstrukcije Vlade slijedom niza korupcijskih afera više ministara. Nakon rekonstrukcije trojica bivših ministara Lovro Kuščević, Tomislav Tolušić i Goran Marić vratili su se u saborske klupe, a u međuvremenu je Kuščević ostao bez imuniteta jer ga Državno odvjetništvo istražuje zbog sumnje u zlouporabu položaja.

Saborska oporba ove jeseni po drugi put nije uspjela srušiti ministra zdravstva Milana Kujundžića kojeg je prozvala da u tri godine mandata nije niti započeo reformu zdravstvenog sustava niti je stabilizirao financijski sustav.

Rasprava na granici fizičkog sukoba 

Već sam početak parlamentarne sezone obilježilo je incident između zastupnika Mosta Nikole Grmoje i premijera Andreja Plenkovića kada je na Grmojinu tvrdnju da Vlada radi u interesu Srbije reagirao premijer Plenković. Grmoja je ustvrdio kako se premijer Plenković pod stankom "krenuo s njim fizički obračunati", no iz Vlade su to demantirali pojašnjavajući kako je Plenković napravio dva do tri koraka prema zastupniku kako bi ga pitao na koga je točno mislio kada je govorio da "netko radi za interese Srbije"  te  kada je govorio "anemični".

Pitanja oporbe o propaloj nabavi borbenih zrakoplova iznervirala je pak ministra obrane Damira Krstičevića koji je ljutito bacio maketu aviona koju mu je uručio SDP-ov Franko Vidović.

Ivan Pernar, koji je u međuvremenu izašao iz Živog zida i osnovao vlastitu stranku, i ove je godine nastavio s 'performansama'  zbog kojih su ga saborski stražari u više navrata iznosili iz sabornice. Branio ga je Branimir Bunjac, također bivši Živozidaš i saborski zastupnik, zaprijetivši službenicima straže da "neće izaći živi" zbog čega je kazneno prijavljen.

SDP-ov Gordan Maras prijavljen je pak Državnom izbornom povjerenstvu zbog isticanja promidžbenih poruka na svom laptopu uoči europskih izbora.

Raspravljene dvije SDP-ove interpelacije,  izglasan niz novih zakona 

Sabor je u godini raspravio i dvije SDP-ove interpelacije, o radu Vlade zbog postupanja oko nabavke eskadrile višenamjenskih borbenih aviona F-16 C/D Barak od Izraela te o radu hrvatske Vlade radi neuspjeha u provođenju strukturnih reformi.

Iz prošle godine rasprava o referendumskim inicijativama građanskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj prelila se i na ovu godinu slijedom zaključka kako nisu ispunjene pretpostavke za raspisivanje državnih referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva i o otkazivanju Istanbulske konvencije.

Izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu olakšano je stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike, a novim zakonom o zaštiti "zviždača" poboljšana zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju. Nastavljena je i decentralizacija i racionalizacija javne uprave, smanjen je broj državnih agencija, a inspekcijski poslovi objedinjeni u Državni inspektorat  Hrvatski sabor je potvrdio i novi kalendar blagdana prema koje se Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja.

Kroz godinu porastao je broj saborskih klubova zastupnika i godina je zaključena s njih četrnaest.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

SABORSKI ZASTUPNICI, SABOR