Hrvatska

HZJZ: Živjeti zdravo kod kuće: Kako strateški koristiti namirnice?

Piše: PolitikaPlus/Hina

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u svojoj su rubrici "Živjeti zdravo kod kuće" istaknuli važnost biranja namirnica koje će osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. 

"Kad razmišljamo o opskrbi, skladištenju i strateškom korištenju namirnica važno je birati namirnice koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. Raznolikost ćemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica", poručili su iz HZJZ-a

Voće i povrće

 Kad je riječ o voću i povrću, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije dnevno je potrebno unijeti najmanje 400 g voća i povrća, odnosno pet porcija.

"Dobar izbor voća su agrumi poput naranče, klementine i grejpa, kao i banane i jabuke, koje se mogu izrezati na manje komade i zamrznuti za kasniju konzumaciju ili dodati u smoothie. Povrće koje se ne kvari brzo i koje se može duže vrijeme skladištiti je korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle i repe te povrće poput kupusa, brokule i cvjetače. Češnjak, đumbir i luk dobro je imati uvijek imati u zalihama jer daju aromu, bogatiji okus i hranjivost obroku", naveli su.

Odličan izbor je i sve smrznuto voće. "Još uvijek sadrže visoku razinu vlakana i vitamina, a ponekad su i povoljniji od svježe opcije. Smrznuto voće može se nakon odmrzavanja dodati u sokove, smoothieje i razne kaše ili dodati u jogurt. Smrznuto povrće je hranjivo, brzo za pripremu i može pomoći u postizanju preporučene dnevne količine povrća čak i kod oskudne opskrbe svježom hranom", napomenuli su.

Grah, slanutak, leća i ostale mahunarke značajan su izvori biljnih bjelančevina, vlakana, vitamina i minerala. Nisu lako kvarljive namirnice, odlično se kombiniraju s drugim namirnicama i mogu  koristiti za pripremu raznih jela: gulaša, juha, namaza i salata.

Cjelovite (integralne) žitarice i škrobno povrće

Integralna riža i tjestenina, zob, heljda i druge nerafinirane, cjelovite žitarice odličan su izbor jer imaju dugi rok trajanja, lako se mogu pripremiti i doprinose unosu vlakana. Nezaslađeni krekeri i integralni kruh također su dobra opcija. Kruh se može zamrznuti za kasniju upotrebu, idealno u kriške za lakše odmrzavanje i očuvanje svježine. Škrobno povrće poput krumpira i batata dobar su izvor složenih ugljikohidrata. Mogu se peći, kuhati u malo vode ili kuhati na pari. Za očuvanje vitamina i okusa nemojte guliti koru prije kuhanja ili pečenja. 

Kad je riječ o suhom voću, orašastim plodovima i sjemenkama, bitno je da su bez dodanog šećera i soli, a mogu poslužiti kao mali zdravi zalogaji ili se mogu dodavati kašama (pr. zobena kaša), salatama i drugim jelima. Maslaci ili namazi od orašastih plodova i sjemenki također su dobar izbor, ali pod uvjetom da  u svom sastavu nemaju dodani šećer, sol ili djelomično hidrogenirano ili palmino ulje, nego je sastav 100 posto orašasti plod ili sjemenka ( pr. maslac od sezama ili badema).

Jaja su odličan izvor proteina i hranjivih tvari i čest su sastojak raznih jela. Odlučite se za kuhanje ili pečenje umjesto prženja.

Konzervirano povrće i riba, mlijeko i mliječni proizvodi

Iako je svježe ili smrznuto povrće obično opcija koju radije biramo, povrće u konzervi poput gljiva, graška, rajčice i mahuna dobra je alternativa s dužim rokom trajanja. Ne zaboravite odabrati, kada je to moguće, proizvode s manje soli ili najbolje, konzervirano bez soli.

Konzervirana tuna, sardine i druga riba dobar su izvor bjelančevina i zdravih masnoća. Te namirnice mogu biti hranjiv dodatak salatama, tjesteninama ili cjelovitom kruhu. Ako je moguće, odaberite ribu konzerviranu u vodi, a ne u ulju ili salamuri.

Mliječni proizvodi pružaju povoljan izvor proteina i drugih hranjivih sastojaka. Odabir mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti jedan je od načina smanjenja potrošnje zasićenih masti, uz unos svih ostalih hranjivih tvari iz mlijeka. UHT mlijeko u limenci ili kartonu može se dulje vrijeme čuvati. Mlijeko u prahu je još jedna opcija koja nije lako kvarljiva i skladišti se na policama.

HZJZ u rubrici "Živjeti zdravo kod kuće" na svojim internetskim stranicama daje i mnoge druge savjete o tjelesnom, mentalnom i spolnom zdravlju.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zdravlje, hrana, kuća