Hrvatska

EKONOMSKI 'EPIDEMIOLOZI': Udruga Lipa: Hrvatske mjere protiv covida oštre i neusklađene

Piše: PolitikaPlus/Hina

Udruga Lipa smatra da su hrvatske mjere protiv širenja koronavirusa bile oštre i u neskladu sa situacijom i proklamiranom strategijom borbe protiv pandemije COVID-a 19, te upozorava da bi potpuna karantena cijelog stanovništva bila najskuplji način borbe protiv pandemije.

U analizi za Lipin Barometar konkurentnosti ekonomist Ivica Brkljača navodi da su naše mjere  protiv širenja koronavirusa, prema Oxfordovom monitoru državnih reakcija, proglašene najoštrijima na svijetu, što će imati svoju ekonomsku cijenu. 

Brkljača smatra kako se u javnosti pokušava nametnuti kako postoje samo dvije opcije: ne učiniti ništa, odnosno pustiti virus da brzo "prođe"“ kroz stanovništvo ili uvesti karantenu i potpunu zabranu kretanja, a što po njemu nije točno.

"Na raspolaganju je čitav niz mjera koje je država mogla poduzeti i bez potpunog zaustavljanja ekonomije, kao što su obvezno nošenje maski u javnosti, obvezna dezinfekcija ruku na svakom ulazu, redovita dezinfekcija radnih površina, obveza držanja fizičke distance, stavljanje fokusa na mjere zaštite dijela stanovništva koje koronavirus najviše pogađa (starije i bolesne) itd. Potpuna karantena cijelog stanovništva najskuplji je način borbe protiv pandemije i treba je koristiti samo ako se pokaže da su ostale protuepidemijske mjere nedovoljne", napominje Brkljača.

Lipa u priopćenju podsjeća na društvene i zdravstvene posljedice mjera. Ističe se tako da je zdravstveni sustav prestao obavljati dio svojih uobičajenih funkcija, primjerice obustavljeno je obavljanje zakazanih pregleda, a otkazane su i operacije koje nisu hitne. Time su, navodi Lipa, u opasnost stavljeni trenutni bolesnici te osobe kojima tek treba dijagnoza.

"Prema riječima glavnog hrvatskog onkologa, broj preminulih od raka u sljedećim mjesecima bit će jednak broju ljudi kojima su životi spašeni od koronavirusa, a istodobno iz psihijatrijske bolnice Vrapče dolaze vijesti kako raste broj suicidalnih osoba te potrošnja lijekova poput antipsihotika i antidepresiva", stoji u Lipinom priopćenju, uz dodatak kako "lijek", odnosno ekstremne protuepidemijske mjere, ne smije biti gori od bolesti.

Brkljača stoga zaključuje kako rizike treba osvijestiti, razumjeti i njima upravljati, a stroge karantene moraju biti opcija samo kada se pokaže da ništa drugo ne funkcionira.

Stroge karantene po njemu ne smiju trajati ni dana dulje od onoga što je zbilja neophodno radi njenih ogromnih ekonomskih i drugih posljedica.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

EPIDEMIJA, KORONAVIRUS