Hrvatska

GRMOJA: Predloženi je rebalans fake, pravi ćemo imati nakon izbora

Rast stope nezaposlenosti na 9, 5 posto ...

Piše: PolitikaPlus/Hina

Saborska oporba iznijela je u utorak brojne zamjerke na predloženi rebalans Državnoga proračuna, tvrdeći da to nije stvarni, nego 'fake' rebalans.

Oporba tvrdi i da kroz rebalans nije ozbiljno shvaćen sektor zdravstva i obrazovanja te da su sredstva za obnovu Zagreba višestruko manja od procijenjenih šteta od potresa.

"Jasno je da ovo nije stvarni, nego 'fake' rebalans proračuna, pravi ćemo imati nakon parlamentarnih izbora", rekao je Nikola Grmoja (Most), apostrofirajući podatak da se proračunska potrošnja ne smanjuje, unatoč padu proračunskih prihoda za oko 23 milijarde kuna.

Ministar financija Zdravko Marić potvrđuje spomenuti pad prihoda, ali i ističe da je najznačajnija poruka rebalansa zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju za sedam milijardi kuna.

SDP-ovi Željko Jovanović i Gordan Maras ističu kako u rebalansu nije dovoljno ozbiljno shvaćen sektor zdravstva, gdje su dospjeli dugovi blizu pet milijardi kuna, da je za obnovu Zagreba od potresa izdvojeno ispod sto milijuna kuna, što je, kaže Maras, 400 puta manje od "provizorno" procijenjene štete.

Učiteljima se uzima apsolutno sve

Iznos od 141 milijun kuna je za intervencije koje će u kratkom roku omogućiti povrat građana čiji su domovi oštećeni, odgovara ministar i tumači kako je obnova višegodišnje pitanje kojem treba pristupiti sustavno.

Marić se ne slaže s tvrdnjama SDP-ove Sabine Glasovac da je Vlada odlučila 'nagraditi' učitelje i nastavnike time što im kroz rebalans uzima "apsolutno sve", osnovicu od četiri posto, božićnicu, čime će ih "dovesti na prosjački štap".

"Ne slažem se s vašim kvalifikacijama, dijalog još vodimo i u ovom trenutku ne bih prejudicirao", odgovorio je zastupnici.

Nezadovoljan ministrovim odgovorom na njegov upit koliko će Hrvatska dobiti bespovratnih sredstava od EU, Hrvoje Zekanović (Suverenisti) tvrdi kako ćemo temeljem pomoći iz inozemstva nakon rebalansa dobiti 502 milijuna kuna manje nego se prvotno mislilo. Europske solidarnosti nema, poručuje zastupnik.

Vlada, koja se na rebalans odlučila suočena s velikim padom prihoda zbog krize izazvane koronavirusom, predlaže da se proračunski prihodi smanje za oko 23 milijarde kuna i iznose 122 milijarde, a da ukupni rashodi ostanu na prvotno planiranih 147,3 milijardi kuna.

Originalni je proračun za ovu godinu predviđao gotovo uravnotežen proračuna, no rebalansom se predviđa manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna, ili sedam posto BDP-a. 

Do pada prihoda došlo je zbog gospodarskih mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Rast stope nezaposlenosti na 9, 5 posto

"Došli smo do toga da je za ovu godinu predviđen pad gospodarske aktivnosti, odnosno BDP-a, od 9,4 posto", rekao je ministar Marić, podsjetivši zastupnike da se kod predstavljanja ovogodišnjeg proračuna govorilo o rastu od 2,5 posto.

Izvijestio je kako su sve sastavnice bruto domaćeg proizvoda, izuzev državne potrošnje, s negativnim znakom, krenuvši od osobne potrošnje (predviđa joj se pad od sedam posto), investicija (pad oko devet posto) pada izvoza roba i usluga od oko 30 posto.

"U našim projekcijama predvidjeli smo pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto", rekao je ministar, napominjući kako projekcije predviđaju i pad uvoza roba i usluga.

Što se tiče procjena inflacije, odnosno indeksa potrošačkih cijena, za ovu smo godinu u projekcije stavili negativan predznak, dakle blaga deflacija od 0,3 posto, istaknuo je ministar.

Kad je riječ o zaposlenosti, Marić navodi da je predviđen njen pad od oko 3,3 posto, odnosno rast stope nezaposlenosti na 9,5 posto.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

REBALANS PRORAČUNA, SABOR