Regija

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori: U utrci 12 političkih stranaka i koalicija

Piše: PolitikaPlus/Hina

Crnogorska Državna izborna komisija potvrdila je do subote devet listi političkih stranaka i koalicija, a do kraja dana očekuje se potvrda još tri tako da će na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori koji su zakazani za 30. kolovoza, sudjelovati ukupno 12 političkih grupacija.

Stranke koje su trenutno na vlasti nastupit će pojedinačno, građanska oporba u tri političke grupacije, dok prosrpske stranke idu na izbore u jednoj jedinstvenoj koaliciji, za koju se u medijima tvrdi da je nastala u organizaciji službenog Beograda.

Listu vladajuće Demokratske partije socijalista predvodit će crnogorski premijer Duško Marković, a na njoj neće biti čelnika te stranke i predsjednika države Mila Đukanovića. No u samom naslovu liste je ime Đukanovića, koji je nakon pobjede na predsjedničkim izborima ostao na čelu DPS-a.

“Milo Đukanović je predsjednik države, normalno je da nije na zastupničkoj listi, ali će zasigurno aktivno sudjelovati u kampanji, pa to što se lista DPS-a zove upravo po njemu, može biti loša poruka demokratskim izazovima”, ocijenio je za dnevnik Vijesti analitičar Boris Marić.

Nositelj je liste Socijaldemokrata Crne Gore, članice vladajuće koalicije, predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović, a na njoj se mogu naći imena ministara iz te stranke  Damire Šahovića, koji vodi resor prosvjete i Kanana Hrapovića, koji vodi ministarstvo zdravlja.

Građanska oporba u tri grupacije

Građanska oporba sudjelovat će na izborima u tri političke grupacije. Listu Socijaldemokratske partija Crne Gore predvodit će Draginja Vuksanović Stanković, a na njoj je i jedan od osnivača te stranke Ranko Krivokapić. SDP jedina od oporbenih stranaka nije isključila mogućnost suradnje s vladajućim DPS-om nakon izbora, ali kako je pojašnjeno „jedino ako u partiji Mila Đukanovića prihvate programska načela SDP-a“. DPS i SDP 18 godina su zajedno su bili na vlasti, a suradnja je prekinuta uoči izbora 2016., kada SDP prešao u oporbu.

Listu Crno na bijelo, predvodi čelnik građanskog pokreta URA Dritan Abazović, a na njoj su i predstavnici građanskih udruga te nezavisni intelektualci. Toj listi spočitava se bliskost s medijskim koncernom Vijesti, koji u Crnoj Gori ima najutjecajniji portal, televiziju i novine. Prilikom predaje liste Abazović je rekao da njihov cilj „da u Crnoj Gori konačno budu čista posla, da sve bude transparentno i kako dolikuje jednoj ozbiljnoj europskoj zemlji”, koja je ovom trenutku moralno, ekonomski, ekološki i zdravstveno devastirana“.

Značajniji rezultat, očekuje se, može ostvariti koalicija oko Demokratske Crne Gore, koju predvodi mladi političar Aleksa Bečić, a kojoj je prišao i nekadašnji popularni kandidat za predsjednika Miodrag Lekić. Demokrati su prošlom sazivu crnogorske skupštine imali devet mandata, ali su četiri godine bojkotirali rad parlamenta. Njihova kampanja bazirana je na promociji demokratskih vrijednosti i vjerskog i nacionalnog suživota u Crnoj Gori, a slogan im je „Mir je naša nacija“.

Prosrpska oporba na jednoj listi

"Za budućnost Crne Gore" je naziv prosrpske liste koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija Crne Gore, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida, Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore, Srpska radikalna stranka, Stranka penzionera invalida i socijalne pravde. Listu te koalicije prevodi profesor na crnogorskom Univerzitetu, nestranačka ličnost Zdravko Krivokapić.

Za ovu koaliciju u medijima se spekulira da je nastala pod pritiskom službenog Beograda, a da su u njenom sastavljanju sudjelovali veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović i poslovni čovjek iz Nikšića Miodrag Daka Davidović, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, koja pod motom „Ne damo svetinje“ od početka godine organizira masovne prosvjede širom zemlje protiveći se zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Tim zakonom, tvrde u SPC, crnogorska država želi crkvi oteti imovinu.

Davidović je među Srbima veoma popularan, jer je davao ogromne donacije za SPC i gradnju crkvi u Crnoj Gori, a u rodnom Nikšiću je od bankrota spasio nekoliko državnih kompanija preuzimajući njihovo privremeno vođenje. On je devedesetih godina bio načelnik policijske stanice u Nikšiću, a nakon toga i blizak suradnik Radovana Karadžića i ministar trgovine u SAO Hercegovina, tvorevini koja je 1991. nastala u istočnoj Hercegovini i koja je kasnije priključena Republici Srpskoj.

Manjinske stranke Hrvata, Bošnjaka i Albanaca se bore za sudjelovanje u vlasti

Manjinske stranke u Crnoj Gori, od njene neovisnosti, uvijek su nakon izbora podržale vladajuću Demokratsku partiju socijalista u zamjenu za dio vlasti koji je bio razmjeran njihovom izbornom rezultatu. U prošlom sazivu stranke koje su predstavljale i Hrvate i Bošnjake i Albance dobile su ministarska mjesta u vladi.

Za jedan zajamčeni mandat hrvatske nacionalne manjine prvi put u povijesti crnogorskog parlamentarizma borit će se dvije političke stranke Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatskoj građanskoj inicijativi (HGI) čiju listu predvodi dosadašnji zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović, suprotstavit će se novoosnovana Hrvatska reformska stranka (HRS), čiju listu će predvoditi ravnatelj zračne luke Tivat Radovan Rade Marić, a oformila ju je Marija Vučinović potpredsjednica crnogorske vlade i smijenjena predsjednica HGI.

Za zajamčeni mandat vrijedi smanjeni census od 0,3 posto od broja izašlih birača. Ako se usporedi sa izlaznošću na izborima 2016., za jedan mandat bit će neophodno oko 1400 glasova. Na popisu stanovnika iz 2011. Hrvata u Crnoj Gori je bilo 6021 ili 0,97 posto. Bošnjačka partija nastupit će samostalno, a njenu listu predvodit će zastupnik Ervin Ibrahimović.

Albanske nacionalne stranke nastupit će u dvije koalicije. Prvu čine Demokratska unija, aktualnog ministra ljudskih i manjinskih prava Mehmeta Zenke te Demokratska partija. Drugu listu čine Albanska alternativa, FORCA i Demokratski savez Albanaca, zajedno sa još dvije liste građana.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

crnagora, izbori