Hrvatska

rasprava: Saborska oporba: Zakon o obnovi Zagreba je neprovediv i neambiciozan! Evo što im je rekao Plenković

'Bezobrazno je ovo kvalificirati kao laž kada država toliko toga preuzima na svoja leđa'

Piše: PolitikaPlus/Hina

Saborska oporba iznijela je u srijedu niz kritika na zakon koji uređuje obnovu Zagreba i okolice nakon potresa navodeći da je neambiciozan, neprovediv, bez razvojne vizije, pa čak i velika laž i nepotreban.

Dalija Orešković (SIP) kazala je da je zakon velika laž, da oštećeni u potresu neće dobiti ono čemu se nadaju , te da u samom zakonu nema programa mjera i aktivnosti obnove koje će Vlada „u sobičcima, hodnicima i kabinetima” donijeti tek naknadno.

Marija Selak Raspudić (Most) ocijenila je donošenje zakona igrokazom jer, tvrdi, već postoji zakonodavni okvir te upitala premijera Andreja Plenkovića koji je zakon predstavio zastupnicima zašto se ponaša kao „zakonodavni profiter”. Dodala je i kako je u zakonu struka u velikoj mjeri preskočena.

„Nema ni logike niti smisla u vašem pitanju, kao da ste prespavali razdoblje od potresa do danas”, odgovorio je Plenković zastupnici Mosta te pojasnio da je zakon o elementarnim nepogodama nedostatan za takve nepogode i da se njime ne bi moglo ništa riješiti.

Daliji Orešković Plenković je, pak spočitnuo da bi kao pravnica trebala znati što rade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast te zamolio ju da malo smanji demagogiju. „Bezobrazno je ovo kvalificirati kao laž kada država toliko toga preuzima na svoja leđa”, rekao je.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorio je da konstrukcijska obnova ne uvažava postulate energetske obnove i postulate Europskog zelenog plana, na što je Plenković kazao kako za energetsku obnovu postoje drugi programi i natječaji.

SDP: Zakonom bez vizije propušta se povijesna prilika

U SDP-u ocjenjuju i kako zakon ne donosi viziju budućeg razvoja Zagreba, da nije dovoljno ambiciozan te da se u tom smislu propušta povijesna prilika. „Cjelovita obnova, kako piše u zakonu, podrazumijeva samo ciglu, ne uzimaju pritom u obzir urbanizam, zelene politike, kvalitetu života i razvoja Zagreba. Potrošit ćemo 86 milijardi kuna naših sugrađana, a dobit ćemo što? Malo jače zidove bez ideje što sa Zagrebom”, kazao je Zvane Brumnić (SDP).

Tomislav Tomašević u ime Lijevo-zelenog bloka pohvalio je financijski okvir, kao i socijalne kriterije ali zamjera osnivanje Fonda za obnovu Zagreba, koji, smatra, neće imati nikakve ovlasti niti ulogu. „Ne trebamo izmišljati toplu vodu ako nešto funkcionira”, naglasio je i ponovio prijedlog modela po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika.

Natalija Martinčević (Reformisti) predložila je da se sufinaciranja obnove osim invalida Domovinskog rata oslobode i sve ostale osobe s invaliditetom, kao i da se ne ograničava povrat sredstava državi u slučaju prodaje nekretnine vremenskim rokom od pet godina. „Onaj tko je dobio sredstva od države treba sredstva vratiti u proračun bez obzira kada je prodana nekretina", kazala je.

Premijer spreman prihvatiti neke prijedloge

Peđa Grbin (SDP) predložio je da se Stručni savjet za obnovu koji će biti ključan za program mjera obnove bira u Saboru, a Ivan Ćelić (HDZ) da Stručni savjet podnaša Saboru godišnja izvješća o obnovi.

„Razmotrit ćemo, otvoreni smo za sugestije”, odgovarao je Plenković zastupnicima izrazivši spremnost prihvaćanja nekih prijedloga.

Oporba je u raspravi posebno isticala važnost  antikorupcijskih mjera u zakonu, nadzora obnove i transparentnosti.

„Težimo da cijela aktivnost bude transparentna, Vlada nema niti najmanji interes da sve ne bude najtransparentnije moguće” , poručio je Plenković.

Saborska oporba tijekom rasprave negodovala je u nekoliko navrata  zbog ograničavanja broja replika po klubovima na što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković pojasnio da je tako dogovoreno na saborskom Predsjedništvu zbog epidemioloških mjera.  Katarina Peović (RF) čak je najavila da će tražiti ocjenu ustavnosti odluke da samo neki  zastupnici imaju pravo na replike.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zakon o obnovi, zagreb, sabor