Mojbiz

Razvojna strategija : Za deset godina zaposlenost iznad prosjeka EU

Piše: PolitikaPlus/Hina

Do 2030. će se zdrav život Hrvata produljiti za 6,5 godina, a zaposlenost će biti veća od prosjeka EU, piše u ponedjeljak Jutarnji list, donoseći izvatke iz Nacionalne razvojne stretegije koji opisuju kao najvažniji dokument Plenkovićeve Vlade.

Do 2030. stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi porasti sa 66,7 posto na 75 posto i biti veća od prosjeka EU. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije trebali bismo biti među 10 najboljih članica EU. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti sa sadašnjih 23,3 posto za 10 godina trebala bi pasti na manje od 15 posto, a stopa totalnog fertiliteta s 1,47 narasti na 1,60.

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći bi sa 65 posto, koliko je iznosio 2019., trebao narasti na 80 posto. Po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska bi sa 63 mjesta trebala skočiti među 40 najboljih zemalja. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj koji sad iznosi skromnih 0,97 posto BDP-a, do 2030. trebao bi znatno premašiti prosjek EU i popeti se na tri posto BDP-a.

Veliki skok trebao bi biti i u izvozu roba te usluga, i to sa sadašnjih 52,3 posto na 80 posto BDP-a. Također, Hrvatska bi s 29. mjesta (479 bodova) po PISA-i trebala do 2030. doseći prosjek zemalja OECD-a (487 bodova), a stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju narasti s 3,5 posto na čak 11,1 posto. Do kraja desetljeća trebali bismo živjeti u bitno zdravijem okolišu; emisije stakleničkih plinova trebale bi se s 0,22 tone smanjiti na 0,19 tona, dok bi udio obnovljivih izvora energije s 28,02 posto trebao narasti na 36,40.Bitno bi se povećao i očekivani broj godina zdravog života koji bi s 57,5 godina skočio na 64 godine.

Ovo su neki od ciljeva iz nacrta Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., "majke svih strategija" i glavne podloge za sve druge sektorske dokumente i povlačenje čak 22 milijarde eura iz fondova EU u idućem sedmogodišnjem razdoblju.

Strategija je to koja se dugo čekala, na nju je potrošen ogroman novac od čak 32 milijuna kuna, a mnogi stručnjaci koji su trebali biti uključeni u izradu ovog najvažnijeg razvojnog dokumenta, kažu kako su održali tek nekoliko inicijalnih sastanka na kojima ništa nije bilo dogovoreno, dok se pojedini sugovornici sad pitaju tko je na kraju autor, a tko recenzent strategije.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

razvojna strategija