Hrvatska

Plenković: Svi s izostankom reakcije izgubili su kredibiitet za reagiranje na bilo što u budućnosti. Ovakvi se trenuci neće zaboraviti

Piše: PolitikaPlus

Članovi i članice Europskog vijeća sastali su se i jučer i danas putem videokonferencije te su razgovarali o trenutačnom stanju u vezi s pandemijom bolesti COVID-19, pripravnosti na prijetnje zdravlju, sigurnosti i obrani te odnosima s južnim susjedstvom.

Nakon sastanka press konferenciju održava premijer Andrej Plenković.

“Na sastanku Europskog vijeća raspravljalo se o ključnim pitanjima vezano uz koronavirus. Glavni pritisak prema vodstvu EK išao je za tim da se u razgovorima s farmaceutskim kompanijama postigne to da se distribucija cjepiva ubrza”, rekao je Plenković i dodao da je Hrvatska naručila 6,8 milijuna doza cjepiva, više nego što Hrvatska danas ima stanovništva starijeg od 18 godina.

“Razgovarali smo i o novim varijantama virusa što brine brojne članice. Treće su bile epidemiološke mjere koje moraju biti proporcionalne težini situacije i moraju omogućiti funkcioniranje zajedničkog tržišta.

Dosad cijepljeno 8% građana starjih od 18 u EU

Razgovaralo se o zelenim propusnicama. Niz članica želi više podataka prije nego postignemo dogovor. Tu je i pitanje međunarodne solidarnosti – zaštitit ćemo se od covida tek kad svi budu zaštićeni, i mi i druge zemlje. Dosad je na razini EU cijepljeno 8% stanovništva starijeg od 18 godina, od toga je 5% primilo drugu dozu. Do ljeta je cilj cijepiti 70% stanovništva starijeg od 18 na razini EU.”

“Za nas je važno da će EK nastaviti razgovore s čelnicima farmaceutskih kompanija. Tijekom ožujka se očekuje odobrenje cjepiva Johnson&Johnson. Očekujemo oko 730.000 doza cjepiva do kraja ožujka”, dodao je Plenković.

Razgovaralo se i o obrani i sigurnosti s glavnim tajnikom NATO-a, o strateškom kompasu.

Mjere – politička odluka

O mjerama je rekao da se s obzirom na epidemiološku sliku odlučilo za relaksaciju, ali uz uvjet da se svi pridržavaju preporuka epidemiologa. “Donijeli smo političku odluku da ćemo kao što smo radili dosad, pratiti privatni sektor gospodarstva. Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti dozvoljen rad u širem opsegu, pratit ćemo ih s mjerama. Dogovorili smo se da ćemo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije korone s naknadom od 4000 kuna i naknadom fiksnih troškova. Smatramo da su odluke primjerene, da ćemo pronaći sredstva bez rebalansa i većih zahvata.”

Osvrnuo se na rad kockarnica i casina. “Sve te aktivnosti plaćaju koncesiju državi. Ako ne rade, tog prihoda nema, a pritom država njima plaća troškove. Kad smo to analizirali, vidjeli smo da njihovo funkcioniranje u epidemiološkom pogledu nije problematično. To nije sklonost nekog od nas hazarderstvu”, rekao je.

“Što se tiče ostalih tema, ključna je objava DZS-a koja se odnosi na BDP. U zadnjem kvartalu došlo je do pada od 7% što govori o padu od 8,4% na razini 2020. To je očekivano”, dodao je. “Hrvatska u odnosu na 2021. je uz Španjolsku i Francusku država za koju se očekuje najveći rast. Zahvaljujući mjerama Vlade tek 2,1% je manje zaposlenih prošle godine nego 2019. Pritom su povećane prosječne plaće za 2,7%. Usporedno s mjerama za očuvanje radnih mjesta smo na isplaćenih 9,3 milijarde poslodavcima diljem Hrvatske.”

“Dolazimo u vrijeme kad će se vidjeti efekti porezne reforme – oslobađanje mlađih od 25 godina poreza na dohodak. Oni će uskoro dobiti povrat poreza za prošlu godinu”, rekao je i istaknuo da je to samo dio reformi.

O nacionalnom planu oporavka je rekao: “Nacionalni plan oporavka dio je paketa od ukupno 24,2 milijarde eura za koje smo se izborili. Dio se odnosi na uobičajeni dio sredstava iz višegodišnjeg okvira, a dio se odnosi na instrument EU iduće generacije koji ima dvije komponente – bespovratna sredstva i zajmovi. Sad smo u fazi da se bliimo finalizaciji pregovora s EK oko nacionlanog plana oporavka. Prvo ćemo se fokusirati na 6 milijardi bespovratnih sredstava.”

Želimo omogućiti hrvatskoj ekonomiji da se što prije oporavi, napomenuo je.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

“Što se tiče političkih tema, osvrnut ću se na dvije. Jedna je oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Znajući što se zbivalo ranije, prije izmjene zakona, mislim da je intencija promjene zakona bila jako dobra. Zbog toga što omogućuje zainteresiranima da budu predloženi od strane predsjednika republike čija je to ustavna ovlast i oko toga nema dilema, intencija je da se i njemu omogući da bira. Bio sam u poziciji da imam ovlast prema Ustavu predložiti Glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva, i stjecajem okolnosti nakon javnog poziva, gdje sam mogao s drugima analizirati program. Da me pitate koja mi je opcija draža, draža mi je druga. Ctjecajem okolnosti i predsjednik i ja smo pravnici pa imamo bolji uvid u izvornu struku. Može se dogoditi da dođu ljudi koji veze sa strukom nemaju javlja N1.

Ne vidim problem da predsjednik predloži. Mislim da je sustav s javnim pozivom bolji nego bez toga. On je pomoćni alat predsjedniku i Saboru da odabere onog za kojeg smatra da može biti dobar. U konačnici je li neki zakon u skladu s Ustavom ili ne, možemo imati stav, ali o tome odlučuje Ustavni sud.”

Odgovarajući na pitanja novinara vezano uz Milanovićev komentar o izboru predsjednika Vrhovnog suda dodao je: “Bitno je da predsjednik, Vlada, Sabor, poštujemo propise, Ustav i zakone. Predsjednik je na dužnosti malo više od godinu dana. Siguran sam da je njegov predstojnik ureda upoznat s novom procedurom nakon izmjena zakona o sudovima. Zvao sam ministra pravosuđa da pitam je li se sastao s g. Miljenićem. Koliko znam razgovaralo se o proceduri, a ne o imenima. Niti u jednom trenutku nije bilo otvoreno nijedno od ovih pitanja kojima se bavimo već tjedan dana. Svima nam je u interesu da pravosuđe i Vrhovni sud funkcioniraju. Kad je Milanović bio predsjednik Vlade, donesena je odluka o kontinuitetu. A Milanovićeva vlada je dobivala preporuke od tog istog Greca i ispunjavala ih.”

O Grecu je dodao: “Hrvatska je članica Vijeća Europe od 1996. Još je to tijelo dio organizacije na čijem je čelu glavna tajnica Marija Pejčinović-Burić. Pritom je na čelu ovog tijela zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, a predstavnik u tom tijelu je predstavnik Državnog odvjetništva. Moram pojasniti hrvatskoj javnosti da takve paušalne ocjene institucija, nećemo bagatelizirati.”

Komentirao je moguću krizu sudbene vlasti: “Vlada tu nema ulogu. Nema potrebe sastajati se s Milanovićem, sam je rekao da je to između njega i Sabora.”

Govor mržnje

Osvrnuo se i na ovu temu. “Nema posebne zavjere od mene ili Vlade da nameće tu temu u javni prostor jer nema što drugo raditi. Nitko od nas nije rekao da nečiji članovi ne mogu doći u javni prostor. To je napisao netko drugi. Zahvaljujući tome da je ta činjenica kroz prenošenje u medijima postala vijest, ona kao takva zaslužuje reakciju, reakciju osude. I ona je došla od nas. Nismo se osjetili osobno pogođeni. Poanta je što je ovo bilo širokopojasno diskriminiranje velikog broja ljudi koji nisu članovi HDZ-a. Tu je poanta, zato je HDZ reagirao. To samo stvara i povećava tenzije u ionako polariziranom društvu. Razumijem da su ljudi napeti, ali nije rješenje produbljivati te tenzije, raditi na animozitetu, diskriminaciji i govoru mržnje. Hrvatskom je društvu potrebniji dijalog.

Kod ovakvih tema treba promisliti, posebno mislim na relativizatore ovakvih tema koji sad ne osuđuju. Svi ti takvi s izostankom reakcije izgubili su kredibiitet za reagiranje na bilo što u budućnosti. Ovakvi se trenuci neće zaboraviti.”

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

andrj plenković